Arheolozi: Makedonci koristili cement tri stoljeća prije 'Rima'

Više od 500 antičkih blaga Grčke pojavila su se u Asholean muzeju u u Oxfordu u Velikoj Britaniji, a Grci ih nikad nisu vidjeli, piše BBC. Blaga su iskopana u kraljevskom kompleksu palače Aegae, koja je pripadala Aleksandru Velikom i njegovom ocu Filipu. Izrađena od zlata, srebra i bronce nalazila su se u kraljevskim grobnicama i ukopima palače, a sada će omogućiti da se istraži povijest rane Grčke i ispriča priča o kraljevskim dvorima Aleksandra Velikog. Arheolozi su uvjereni da je otkriće samo potvrda je Aleksandar osim što je bio veliki ratnik, bio i veliki graditelj. Otkrivanjem njihove arhitekture shvatili su da ipak nisu Rimljani ti koji su prvi koristili cement u 3. stoljeću prije Krista, nego su to upravo napravili Makedonci, tri stoljeća prije njih.

- Ova izložba je vrlo važan kulturni događaj za Grčku. Od zapanjujućih nalaza koje je otkrio profesor Manolis Andronikos u 70-im godinama prošlog stoljeća do onih u posljednjih 20 godina, bit će ispričana lijepa priča o životu u vrijeme Aleksandra Velikog. Umijeće, vještina i predostrožnost s kojim su ti predmeti bili izrađeni predstavljaju istinski sofisticiranu dinastiju o kojoj se mora puno toga naučiti - rekao je direktor festivala starina Angeliki Kottaridi.

Kraljevski grad Aegae koji je bio prvi glavni grad Makedonije i sjedište dinastije Temenidi koji su vladali od sredine 7. do 4. stoljeća prije Krista. Grad je ostao relativno nepoznat do prije 30 godina dok iskapanja nisu otkrila netaknute grobnice Filipa II. i njegovog unuka Aleksandra IV.. Daljnja kopanja su na tom mjestu izronila pravo bogatstvo objekata, od zlatnog nakita, srebrnine i keramike, do skulptura, mozaičnih podova i arhitektonskim ostataka.

Izložba u Oxfordu je prva međunarodna prezentacija čiji su središnji likovi upravo dinastija Temenida. Tri su glavne teme: društveni život u kojem su kralj i njegova vojska u ratu i lovu, kralj kao vladar i veliki svećenik te kraljevski pogreb. 

Većina nalaza dolazi iz grobnica kraljevskih žena, a upravo je njima posvećeno drugo poglavlje gdje se prikazuje njihova važna uloga na dvoru. Nakit, moda i stvari za njegu, kao i sakralni objekti, ističu važnu ulogu ovih žena kao kraljica, princeza i velikih svećenika. Središnji dio izložbe je skup od pet žena od kojih četiri datiraju iz starijeg željeznog doba (1000.-700. godina prije nove ere) i jedne 'Gospe od Aegae' (oko 500 godina prije Krista). 'Gospa od Aegae' je pronađena netaknuta u grobnici odjevena u spektakularnu odjeću sa zlatnim nakitom koji je bio ušiven u njezinu odjeću.

- Makedonci su pod istim političkim sustavom živjeli neprekidno 500 godina. Danas se možemo diviti Grcima za izum demokracije, ali makedonski je sustav monarhije najstabilniji oblik vladavine u grčkoj povijesti. On je trajao od oko 650. do 167. godine prije nove ere, a prestao je jer su ga ukinuli Rimljani - rekao je povjesničar Robin Lane Fox.