Priče nam pomažu da budemo bolji ljudi, pokazuje istraživanje - uživljavanje u tuđe osjećaje koji su opisani u njima čini ljude suosjećajnijim i moralnijim osobama
Čitanje priča i romana mijenja način funkcioniranja mozga
Pričanje priča prati ljudski rod od pamtivijeka. Lijeva polutka mozga automatski ispreda priče kako bi čovjek mogao pronaći smisao u svijetu koji ga okružuje. U svojoj uspješnici 'Sapiens: Kratka povijest čovječanstva' povjesničar Yuval Noah Harari tvrdi da su se prvobitne plemenske zajednice evoluirale u složena društva samo zbog naše sposobnosti pričanja priča.
POGLEDAJTE VIDEO kako poboljšati rad mozga:
Pokretanje videa...
Zajedničke priče i vrijednosti sadržane u njima pomogle su nam da se udružimo, nadahnule nas na postavljanje uzvišenih ciljeva, motivirale da riskiramo, učimo iz iskustva, rastemo i razvijamo nove načine snalaženja u svijetu. No, to je tek početak priče. Danas, osobito u doba interneta i društvenih mreža, sposobnost pričanja dobrih priča značajnija je neko ikada. Kao ljudi, čeznemo za pričama i identificiramo se s njima.
Ljudi koji vole čitati obično znaju istaknuti roman ili kratku priču koja je osobito utjecala na njihov život. Jedno znanstveno istraživanje čak je dokazalo da nam čitanje pomaže da razvijemo empatiju poistovjećujući se s tuđim osjećajima. Nedavno istraživanje precizno je definirao koje se neuralne mreže aktiviraju prilikom čitanja priča.
Znanstvenici sa Sveučilišta Emory tako su (služeći se fMRI-skeniranjem mozga) dokazali da čitanje priča doslovno mijenja način funkcioniranja mozga, prenosi 'Big Think'.
Promjene su bile vidljive već nakon nekoliko dana, no još nije ustanovljeno koliko dugo traje njihov učinak. Voditelj istraživanja, neurolog Gregory Berns ipak pretpostavlja da su učinci snažniji i dugotrajniji kada ljudi sami biraju štivo koje ih zanima (u ispitivanju su svi čitali isti roman koji je odabran zbog svoje složene narativne strukture).
Niz istraživanja koje je proveo Paul Zak pruža nam dodatne uvide u načine na koje priče mijenjaju naš mozak. Čitajući tužne priče, ispitanici su osjećali uznemirenost (koja je povezana s hormonom kortizolom) i empatiju (koja je popraćena pojačanim lučenjem oksitocina).
Iako neki oksitocin nazivaju 'hormonom ljubavi' Zak tvrdi da se radi o "moralnoj molekuli" jer nam ona pomaže da usvojimo društvene običaje i reagiramo na primjeren način.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...