Znanja iz STEM područja sve su traženija i potrebnija, jer će u sljedećem desetljeću biti tražena u većini zanimanja. No procjenjuje je kako su klimatske promjene 'let na Mjesec' generacija koje dolaze
Klima je prva: Ovo su trendovi u obrazovanju za 2020. godinu
Američka mreža posvećena edukaciji te povezivanju 100.000 STEM nastavnika, 100Kin10, za magazin Forbes prognozirala je koja će biti četiri najveća trenda ove godine u obrazovanju.
Kako navodi Talia Migrom-Elcott, voditeljica 100Kin10, 2018. je bila godina kad su učitelji izašli na ulice, znanstvenici i nastavnici u nikad većem broju se natjecali za upravu, a u medijima se sve više pisalo o važnosti STEM područja u obrazovanju.
2019. je bila godina u kojoj je rastao interes javnosti za učitelje, njihovi prosvjedi su se smanjili, a obrazovanje se sve više povezivalo sa STEM-om. Sve više škola počelo je i s uvođenjem takozvanih "soft skills", vještina koje su potrebne u svakodnevnom životu poput organizacije vremena, surađivanja, kreativnog razmišljanja, rješavanja konflikta, te povezivanja.
Predviđanje 100Kin 10 odnosi se prvenstveno na SAD, te će sadržavati sintezu tisuća podataka iz područja STEM-a i obrazovnog sustava. No ovi trendovi itekako će obilježiti i edukacijsko područje i na našem kontinentu.
1. Raznovrsnost među nastavnicima
S obzirom na to da se analiza temelji na podacima za američki obrazovni sustav, ovaj trend odnosi se na uključivanje više nastavnika drugih rasa (osim bijelaca) koje su sustavno zapostavljene i u ovim područjima.
- Kako bi se povećalo uključivanje i uspjeh učenika drugih rasa u STEM području, oni moraju učiti od nastavnika koji izgledaju poput njih. Iako 50 posto učenika u SAD-u nisu bijelci, među nastavnicima je taj omjer tek 30% - ističe Talia Migrom-Elcott, dodajući kako se različite organizacije u obrazovnom sustavu sve više bave ovim problemom, pa se očekuje da će na to biti i sve pozitivniji odgovor školskih institucija.
2. Tehnološko znanje kao temeljna životna vještina
Učenici odrastaju u vremenu u kojem je tehnologija neodvojivi dio naših života, a za mnoge od njih i neodvojivi dio edukacije u razredima. 2020. će biti godina u kojoj će shvaćanje tehnologije i službeno prerasti pametnu ploču, a edukatori će shvatiti kako njezinoj upotrebi treba prići mnogo opsežnije.
- Škole već uvode u nastavni proces i "tvrde" i "meke" vještine, kao i digitalnu pismenost, te tehnološke kompetencije. Takvo širenje vještina i znanja pomoglo je milijunima Amerikanaca da od konzumenata postanu proizvođači, a različiti alati sve su dostupniji. Organizacije, edukacijski programi i školske uprave sve više podupiru nastavnike u njihovim naporima da tehnologiju uklope u učionice i edukativni program. Važno je prihvatiti kako bi digitalna pismenost trebala biti sastavni dio priprema i edukacija za nastavnike.
3. Kompjuterska znanost je popularna, ali kronično nedostaje nastavnika
Više od 40 saveznih država u SAD-u strateški povećava dostupnost kompjuterskih znanja od predškolaca do kraja srednje škole. No s obzirom na milijune radnih mjesta u kojima će se u sljedećem desetljeću tražiti kompjuterska znanja, a koja će ostati nepopunjena, primjećuje se kako je kritičan nedostatak edukatora i nastavnika u ovome području.
Očekuje se kako će uslijediti rast upravo u obrazovanju nastavnika u kompjuterskim znanostima, te uvođenje novih načina razmišljanja i u kurikule drugih predmeta.
4. Klimatske promjene su let na Mjesec ove generacije
Morate se ujediniti oko znanosti, poručila je svojim vršnjacima Greta Thunberg, koju je TIME proglasio osobom 2019. godine. I to se upravo događa, učenici počinju preuzimati vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena i u tome će im trebati aktualnija STEM znanja da potaknu njihov aktivizam. Također će im iznimno jako trebati znanja da smisle rješenja koja naš planet očajnički treba. Ako postoji nešto dobro u klimatskoj krizi, to bi moglo biti upravo povezivanje nove generacije kroz STEM i inovacije koje bi dale smisao njihovom obrazovanju.
- Lani se pokazalo kako nastavnici koji žele podučavati svoje učenike o klimatskim promjenama često nemaju dovoljno znanja i izvora za to. Iako postoje alati, mnogi nastavnici i učenici nemaju im pristup. Zbog toga nam je potrebno više izvora, manje političkih prepreka i više integriranih STEM rješenja u obrazovnom procesu. Nadamo se da je 2020. godina u kojoj će klima pokazati kako personalizirana i usmjerena edukacija učenika do završetka srednje škole može probuditi želju za proučavanjem STEM-a kod djece iz svih društvenih slojeva. To bi možda moglo vratiti planet u ravnotežu - zaključuje Talia Migrom-Elcott.