Premijer Andrej Plenković u Saboru je predstavio izvješće o sastancima Europskog vijeća, a zastupnici su ga u replikama zasuli nizom pitanja. Jedno od njih bilo je o situaciji u Poljskoj, kojoj podršku daje Zekanović
PLENKOVIĆ O POLJSKOJ:
'HDZ dijeli demokršćanska načela, ali poštujemo i slobodu drugih. To je pozicija Hrvatske'
Nakon aktualnog prijepodoneva, premijer Andrej Plenković poslijepodne je predstavio zastupnicima u Saboru izvješće o sastancima Europskog vijeća, a govoreći o pandemiji naglasio je kako će svi građani EU, kao i Hrvatske, koji se budu htjeli cijepiti, cjepivo i dobiti. Dodao je i kako se Europska komisija zalaže za mobilnu aplikaciju za praćenje kontakata.
- A Hrvatska je u postupku priključivanja toj incijativi - rekao je.
Osim, dakako, pandemije, glavne teme sastanka Europskog vijeća u listopadu, naveo je premijer, bile su klimatske promjene, održivi razvoj i digitalizacija, a razgovarali su i o 5G mreži.
Premijer će u Sabor i sutra, kada će zastupnicima predstaviti i godišnje izvješće Vlade. To je uobičajeno na početku jesenskog zasjedanja.
Predsjednik Suverenista Hrvoje Zekanović upitao ga je koliko će nam više iznositi članarina u EU.
- Vi znate da mi godišnje plaćamo nešto više od 400 milijuna eura članarine. Ona će biti viša, ne naša članarina nego doprinos proračunu, mi smo to predvidjeli i u projekcijama za iduću godinu, a precizni izračuni mogu ići za maksimalno još 100 milijuna eura više - odgovorio je Plenković.
Ta informacija je uzrujala Zekanovića.
- Ovo je prvi put da smo od predsjednika Vlade čuli da ćemo plaćati 100 milijuna eura više doprinosa EU godišnje, ali nije 100, koliko sam ja shvatio, jer mi je ministar Marić drugačije govorio. Prema njemu se radi o 155 milijuna eura. Neka građani znaju da smo do sad plaćali 495, a da ćemo od sad plaćati oko 650 milijuna eura godišnje. I to je ono što svaki odgovoran predsjednik Vlade mora reći svojim građanima - poručio je.
Sandru Benčić (Možemo) zanimalo je kakav je stav Hrvatske prema poljskoj politici zabrane pobačaja u svim situacijama, ali i uvođenja zona bez LGBT osoba.
- Naravno da ne možemo dijeliti vrijednosti gdje bi se nekog proglašavalo slobodnom zonom od nekog drugog, to su vrijednosti slobode, demokracije. S te strane mi stojimo na onim polazištima koja su temeljena i u hrvatskom Ustavu i bez obzira na pojedinu političku stranku, recimo HDZ, koja dijeli načela demokršćanstva, mi s druge strane poštujemo i slobodu drugih. To je ta ključna pozicija na kojoj stojimo kao Hrvatska - poručio je.
'Nije biti demokršćanin samo reći "ja sam demokršćanin" nego donijeti u ovom Domu zakon kao što su ga donijeli Poljaci'
Na ovu temu se nadovezao i Zekanović, koji je jasno i glasno poručio kako daje podršku poljskoj vladi u donošenju tog zakona.
-Kolegica Benčić je jedna uvjerena, vjerodostojna ljevičarka, a ja ću za sebe reći, onako neskromno, vjerodostojni desničar i konzervativac. Ona je rekla da je za demonstracije u Poljskoj kojom žene traže da se legalizira pobačaj, ja ću jasno reći da sam ja za one suprotne i ja sam ovdje podrška poljskoj Vladi, drago mi je da je taj Zakon donese i neka poljska vlada izdrži, neka Poljaci obrane svoje crkve pod naletima radikalnih ljevičara. Ali sad imamo vas, koji niste zauzeli nikakav stav, ni amo ni tamo, gdje ste vi? Rekli ste u jednom trenutku "mi demokršćani", ali nije biti demokršćanin reći "ja sam demokršćanin" nego donijeti u ovom Domu zakon kao što su ga donijeli Poljaci - poručio je dodavši kako bi se kladio da je Plenković po tom pitanju bliži stavu Sandre Benčić nego njegovom.
- Ali s obzirom da ste u stranci koja sebe zove kršćanskim demokratima, ne smijete to izgovoriti. Budite frajer pa recite i stvarno taj HDZ pomaknite u SDP-ov spektar i uzimajte isključivo njihove glasove pa će u problemu biti i Tomašević i Mrak-Taritaš. On vam je najveća konkurencija, ako propadnete u politici, propast ćete zbog ljevičarenja Andreja Plenkovića - dodao je.
Nakon što je premijer istaknuo kako je važna sastavnica za oblikovanje europske budućnosti i 5G mreža, Mostov Miro Bulj upitao ga je zašto Hrvatska ne naplaćuje HT-u korištenje 5G mreže, dok Njemačka naplaćuje Deutsche Telekomu.
- 5G mreža je u ovom trenutku u testnoj fazi primjene u četiri velika i dva manja grada. Iduće godine će se ići sa dražbama za radiofrekvencijski spektar - rekao je.
SDP-ov Arsen Bauk pročitao mu je što su vijećnici HDZ-a pisali vezano za 5G mrežu.
- Postoje informacije kako prilikom emitiranja elektromagnetskog zračenja određenih frekvencija u neposrednoj blizini 5G dolazi do pomora ptica, a kod ljudi, pogotovo djece, se javlja nekontrolirano curenje krvi iz nosa i zujanje u ušima - citirao je riječi HDZ-ovaca dok se Plenković smješkao s govornice.
Dalija Orešković (SSIP) upitala ga je do kada će u Hrvatskoj dogovor između velikih političkih partija biti moćniji od slova Ustava.
- Ovo je retoričko pitanje jer znam da nemate ni volje ni ambicije postojeće stanje mijenjati. Sukladno članku 144., članku 5, RH u Vijeću zastupaju predsjednik države i Vlada. U kreiranju vanjske politike predsjednik države je isključen, imate li namjeru ikada to promijeniti - upitala je.
Prije dosta godina, poručio je Plenković, definirala se praksa da na Europskom vijeću zemlju predstavlja predsjednik Vlade.
- Jer je po nadležnostima u okviru onog što radi Vlada i koje su teme Vijeća puno primjerenije, mudrije i logičnije da je predstavlja predsjednik Vlade. Što se tiče aktivnosti u vanjskoj politici, ima dovoljno prostora u drugim multiratelarnim organizacijama za sudjelovanje i predsjednika Republike, koji i predstavlja Hrvatsku najčešće. To je jedan okvir koji je vrlo jasan i čvrst i nema razmišljanja da bi se to mijenjalo, niti logike - rekao je.
SDP-ov Peđa Grbin istaknuo je kako bi Hrvatska, da bi počela koristiti sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira EU, trebala nešto napraviti i doma.
- Jedan od temeljnih dokumenata je Nacionalna razvojna strategija, koja je po zakonu trebala biti upućena u Saboru do ožujka 2020., ali se to nije dogodilo - rekao je i pitao premijera kada će Vlada uputiti Strategiju u Sabor.
Plenković mu je s govornice pokazao gotovu Nacionalnu razvojnu strategiju istaknuvši kako su na njoj radili protekle tri godine, ali da su nas zadesile nove okolnosti.
- Inicijalna ideja je bila da tadašnji nacrt ode u javno savjetovanje u prva dva mjeseca i da se usvoji, no obzirom da smo imali globalnu pandemiju niti bi bilo pametno ni mudro ni odgovorno da puštamo u javnost dokument koji, s obzirom da se radi prije globalne pandemije, taj segment ne uzme u obzir. Mi smo tada ispravno zaključili, kao što smo i sve odluke druge ispravno zaključili, da trebamo ažurirati taj dokument u novim okolnostima - rekao je dodavši kako će dokument u javno savjetovanje poslati tijekom studenog.
Govoreći o globalnoj pandemiji, Grbin je kasnije upozorio kako je EU donijela odluku o nabavci lijeka Remdesivir, a za koji je Svjetska zdravstvena organizacija objavila izvješće koje pokazuje na njegovu neučinkovitost.- S obzirom da bi Hrvatsku nabavka lijeka mogla koštati 40 milijuna kuna, zanima me je li Vlada navedeno izvješće uzela u obzir - upitao je.
Teme sastanka Vijeća, naglasio je Plenković, su i klimatske promjene, kao i zelena tranzicija i obnovljivi izvori energije.
- Vjetroelektrane i solarne elektrane sigurno su budućnost kakvu i mi vidimo u energetskoj strategiji - poručio je.
Vilim Matula (Možemo) osvrnuo se na cilj smanjenja stakleničkih plinova za 55 posto.
- Nije li politika duboko proturječna s obzirom da vaš najnepopularniji ministar Ćorić, zatrpan s brojnim aferama, i dalje dodjeljuje koncesije za istraživanje nafte i u Jadranu i na kopnu do 2040. - upitao je.
Premijer mu je poručio kako će zastupnici imati više prilika s ministrom gospodarstva Tomislavom Ćorićem razgovarati u Saboru.
- Vidim da vam je interesantan mnogima u posljednje vrijeme - rekao je očito misleći na interpelacije koje su oporbeni zastupnici uputili u Sabor o radu ministra.
Tomislav Tomašević, predsjednik platforme Možemo, upitao je koji su to ključni zeleni, energetski projekti koje će predstaviti Europskoj komisiji za Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
- Najvažnije je razumjeti koncept Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, da bi se sredstva povukla bitno je predstaviti reforme. Od nas se očekuje cjelovitost pristupa i svi resori su dobili zadaću da definiraju reformu i vežu za pojedine projekte - rekao je.
Nezavisna Marijana Petir osvrnula se na niz terorističkih napada u Parizu, Nicu, Lyonu, Beču i upitala premijera jesu li na Vijeću razgovarali o tome kako na vrijeme prepoznati ovakve aktivnosti.
- Neformalno smo i tome razgovarali. Tu je jedinstvena osuda i zajednička poruka solidarnosti. Potaknuta je aktivnost svih službi, poglavito obavještajnih službi, koje se bave tim fenomenom, islamskog radikalizma i nizom fenomena. Slijedi zajednički napor da se te aktivnosti suzbiju, Hrvatska će tome dati svoj doprinos - rekao je.
Koliko nam sredstava iz EU stoji na raspolaganju za digitalizaciju, upitao je SDP-ov Željko Pavić, a Plenković je istaknuo kako još uvijek nema podataka o budućim sredstvima, ali da Hrvatska povećava dostupnost e-usluga.
- One su za nas izrazito dobre i naš je cilj da dođu preko 300 - dodao je.
Na upit HDZ-ova zastupnika Rade Šimičevića, premijer je naglasio kako će ulaganje u znanost, obrazovanje i istraživanje biti jedan od ključnih prioriteta sljedećih 10-ak godina.
- Tu imamo velikih ambicija. Svjesni smo da bez ulaganja u znanost i obrazovanje, mlade generacije, kompetencije i vještine, radna mjesta budućnosti, nema hvatanja koraka s bilo kojim trendom - rekao je.
Mostov Ante Kujundžić temeljem ovog izvješća, kaže, zaključuje da postoje dvije Hrvatske.
- Ona papirnata i ona stvarna, koja je predaleko od te papirnate. Nejasna mi je u izvješću veza između institucija i građana i jačanje institucija, točnije nejasno mi je u situaciji kad su najčešće ti građani ping pong loptica, koju institucije prebacuju od ureda do ureda. Možda se tu misli na to da se građani bolje upoznaju dok hodaju od vrata do vrata. Smanjenje nejednakosti u društvu, kao sljedeća teza u izvješću, rezultirala je još većom nejednakosti u kojoj je građanin koji zarađuje i stvara postao meta financijskog pustošenja nametima kako bi se elite mogle gostiti i uživati u blagodatima tuđeg rada. Zlobnici bi rekli kako bi se politički moto pojedinaca iz ove i prethodnih vlada mogao promijeniti iz one "Moja domovina" u "Moja imovina" - poručio je dodavši kako Europa danas izgleda kao starac na aparatima, kako vrijednosno, financijski tako i politički.
Istaknuo je i ukradene referendume u Hrvatskoj, za što je HDZ-ov Branko Bačić poručio kako ne govori istinu.
- Sto puta ponovljena laž neće postati istina, to sam već puno puta rekao i vama i predstavnicima Mosta. Nitko nije ukrao referendum, Sabor je donio odluku da nisu ispunjene pretpostavke, tu istu odluku potvrdio je i Ustavni sud - poručio je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
