Europski povjerenik za gospodarstvo Pierre Moscovici ocijenio je u povodu okončanja programa financijske pomoći kako ono znači kraj "egzistencijalne" krize za blok zemalja eurozone.
Grci završili treći dio programa pomoći, ali izazovi su i dalje tu
Dužnosnici Europske unije pohvalili su u ponedjeljak Grčku za uspješno okončanje trećeg i završnog dijela programa financijske pomoći, čime se okončava osmogodišnje razdoblje međunarodnog kreditiranja i izvlačenja zemlje iz dužničke krize kao i borbe za njezin ostanak u eurozoni.
"Uspjeli ste!", napisao je u poruci na Twitteru predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk. "Čestitke Grčkoj i njezinu narodu na okončanju programa financijske pomoći. Uz velike napore i europsku solidarnost danas ste vijest dana", napisao je.
"Prvi put od početka 2010. godine Grčka može stajati na vlastitim nogama", kazao je Mario Centeno, čelnik Euroskupine, financijskih ministara eurozone, koja također nadgleda fond pomoći ta devetnaestčlani blok eurozone.
Centeno je pozdravio "izvanredne napore grčkog naroda" posebice ustvrdivši kako je trebalo "dulje od očekivanoga" da se zemlja oporavi iz krize.
Fond pomoći, Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), upozorio je, unatoč svemum na "velike izazove" koji još stoje pred Atenom.
Grčka mora nastaviti napore na "liberalizaciji svog gospodarstva, stvaranju učinkovite javne uprave, kao i poticajnog poslovnog okruženja", napisali su predstavnici ESM-a, koji ističu da je stopa nezaposlenosti ostala vrlo visoka i iznosila je u svibnju 19,5 posto.
Sveobuhvatne reforme iziskivale su i vrlo nepopularne mjere kako bi se modernizirao grčki mirovinski i zdravstveni sustav, kao i dodatne napore na privatizaciji.
U Grčkoj se u ponedjeljak ne očekuju nikakve svečanosti vezane uz okončanje programa financijske pomoći i spašavanja zemlje iz krize, no očekuje se da će premijer Aleksis Cipras održati prigodan govor posvećen tome.
Suočeni s prijetnjom njezina financijskog sloma Europska unija i Međunarodni monetarni fond (MMF) spasili su 2010. Grčku od bankrota ukupnim zajmovima od 289 milijarda eura.
Godine 2015. Grčka i njezini europski kreditori složili su se o trećem paketu financijske pomoći vrijednom 86 milijarda eura, dodijeljenom u sklopu Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM).
Krediti su bili dodijeljeni pod uvjetom da Grčka provede oštre mjere štednje.
Tijekom krize, prosječna grčka plaća pala je za četvrtinu odnosno 25 posto.
Financijska tržišta pokazat će u nadolazećim mjesecima znači li okončanje programa financijske pomoći doista i okončanje grčke financijske krize.
Kao mjeru sigurnosti Atena raspolaže s 25 milijarda eura, što znači da se može samofinancirati iduće dvije godine, neovisno o tome kakve će biti kamatne stope na otplatu kredita.
Grčka će ostati pod europskim nadzorom, a Europska komisija objavljivati kvartalno izvješća o gospodarskoj, fiskalnoj i financijskoj situaciji u zemlji, dok će ona istodobno nastaviti izvršavati obveze koje slijede nakon okončanja programa pomoći.
Europski povjerenik za gospodarstvo Pierre Moscovici ocijenio je u povodu okončanja programa financijske pomoći kako ono znači kraj "egzistencijalne" krize za blok zemalja eurozone.
"Za Grčku i njezin narod ono je početak novog poglavlja nakon osam iznimno teških godina. Za zonu eura ono znači podvlačenje crte pod egzistencijalnu krizu", kazao je Moscovici.
Predsjednik Europske komisije Jean Claude Junker kazao je da je "grčki narod odgovorio na svaki izazov s karakterističnom hrabrošću i odlučnošću". "Uvijek sam se borio da Grčka ostane u srcu Europe", istaknuo je.