Stare priče američkog pisca Edgara Allana Poea iz 1840-ih predstavljaju začetke kriminalističkog žanra te su mjesto rađanja prvog izmaštanog, književnog detektiva
Edgar Allan Poe: Otac krimića i prvog izmišljenog detektiva
Kad su krimići u pitanju, jednostavno ne mogu proći bez spomena Edgara Allana Poea, čija su djela bila jednako uzbudljiva, tajanstvena i mračna kao sam autor. Zovu ga neprikosnovenim ocem detektivske priče i konačnim utemeljiteljem kriminalističkog žanra. Čak je i Arthur Conan Doyle, još jedan velikan krimića, čovjek koji je izmislio čuvenog Sherlocka Holmesa, rekao kako su Poeve misteriozne priče onima iza njega služile kao model pisanja, a takav utjecaj imaju i dan-danas.
U samo tri pripovijetke Poe je uspio prikazati brojne elemente, koji su i u suvremeno doba ključni za razradu krimića. To se, među ostalim, odnosi i na koncept skrivanja nečega svima pod nosom, zbog čega, baš zato jer je tako očigledno, prolazi neprimijećeno. Bilo je kod Poea i kriptografije, lažnih optužbi, kriminalaca koji za sobom namjerno ostavljaju tragove, one lažne, naravno, a ponudio je i koncept kojeg je kasnije razradio Doyle u Sherlocku. Radi se o metodi opservacije i dedukcije, odnosno pomnog promatranja i zaključivanja od općega prema pojedinačnome. Edgar Allan Poe bio je toliko genijalan da je u jednoj priči ubojica bio onaj za kojeg se najmanje očekivalo, sam narator.
Od njegovih djela, pored mračne poeme o izgubljenoj ljubavi, Gavran, koja je Poeu donijela ogromnu, instant slavu 1845., autorove najbolje i najpoznatije dvije knjige su kriminalistička kratka priča Umorstva u ulici Morgue i Ukradeno pismo, također iz perioda 1840-ih. Pripada im još i Misterij Marie Rogêt. Ta djela čine trilogiju koja je u principu udarila temelje krimićima i detektivskom žanru.
Pogotovo je pritom "Rue Morgue" odraz izuzetne maštovitosti mračnjaka, koji je crno nosio prije Casha i ostalih, ludog Poea, kako su ga svojevremeno zvali. U toj horor-priči autor se bavi zaista čudnim, bizarnim ubojstvima u jednoj pariškoj ulici. Tu se prvi put spominje prvi književni detektiv, legendarni Auguste Dupin, Parižanin i vitez Legije stranaca, koji se proteže i na dva ostala djela, a koji je kasnije poslužio kao nadahnuće za razradu svih drugih fiktivnih detektiva. Dupin, kao odličan istražitelj, otkriva kako ubojica nije čovjek, već stvor kojim pak upravlja čovjek.
Taj i drugi dijelovi trilogije nezaobilazno su štivo za sve istinske ljubitelje krimića i detektivskog romana, a takvi će postati i oni naslovi koje će 24sata zajedno s izdavačkim partnerima predstaviti publici.
U svojoj biblioteci Balkan Noir 24sata će, naime, ponuditi najbolje i najsvježije poslastice iz svijeta domaćih detektivskih i kriminalističkih romana. Za tu se prigodu skupila super ekipa pisaca, poput Hrvoja Šalkovića, Gorana Tribusona, Melite Arslani i Elmira Imamovića koji će publici pružiti najnovije ukoričene misterije, a bit će tu i novih, dosad nepoznatih mladih autora i njihovih svježih krimića.
Prvi kojeg biblioteka Balkan Noir u suradnji s Ljevakom predstavlja je Hrvoje Šalković sa svojom knjigom Valcer protiv Eintrachta. napetim romanom o lovu na psihopatskog ubojicu koji hara Zagrebom. Knjiga će se moći kupiti od 10. srpnja na kioscima i na mondo.hr za 39,90 kuna.
Nikako ne propustite to odlično izdanje nove, uzbudljive biblioteke Balkan Noir, koja će pokazati da domaće, kad su u pitanju kriminalistički romani, itekako može konkurirati svjetskom rangu, čak ga i nadmašiti!