Kako bi uvjerio kritičare umjetnosti da ''nemaju pojma o čemu pričaju'' Paul Jordan Smith je svoju "crtariju" žene s bananom predstavio kao djelo ruskog umjetnika
OSVOJIO SVIJET
Crtao kao dijete, ali kritičarima se "prodao" kao novi Gauguin
Vješti prevarant može "preveslati" bilo koga - običnog malog čovjeka, pohlepnog biznismena, pa čak i multinacionalnu kompaniju. Kroz povijest je bilo bezbroj hohštaplera koji su iskorištavali ljudsku naivnost i živjeli od varanja, a neki su čak prikazivani kao "heroji" koji uzimaju novac od bogatih i glupih te su o njima pisane knjige i snimani filmovi. U najnovijem specijalu izdvojili smo neke od najzanimljivijih slučajeva prevara - u svijetu showbiznisa, sporta, bankarskog sektora, umjetnosti... Svaki drugi dan pročitajte novi članak iz specijala Najpoznatiji svjetski prevaranti.
Amerikanac Paul Jordan-Smith po profesiji je bio pisac. Godine 1924., iako nikada u životu nije slikao niti je bio posebno talentiran, uzeo je kist i naslikao otočanku s južnih mora koja nad glavom drži bananu.
Počeo se predstavljati kao slikar iz daleke Rusije. Dao si je ime Pavel Jerdanowitch te se sa svojim slikama uspio probiti do brojnih izložbi diljem SAD-a. Kritičari su hvalili njegova djela i reputacija mu je strelovito rasla. Idila je trajala tri godine sve dok nije priznao da ih je sve prevario.
Kasnije je objasnio da je izveo cijelu 'predstavu' kako bi dokazao da većina kritičara umjetnosti zapravo nema pojma o čemu priča.
Trebala je biti riba, a ispala je banana
Sve je počelo 1924. godine kada su slike Smithove supruge Sarah Bixby, inače amaterske slikarice, odbijene s jedne izložbe s argumentom da su ''izrazito stil stare škole''.
Smitha je situacija totalno razbjesnila. Vjerovao je kako je takva kritika hir među kritičarima umjetnosti. Supruga je pokušala modernizirati svoje radove, no Smith je uzeo stvar u svoje ruke.
- Tražio sam platna i boje i rekao joj da ću naslikati nešto stvarno moderno. Nikada prije nisam pokušao ništa naslikati. S obzirom na to da sam dobio najstarije boje i istrošeni kist uzeo sam zgužvano platno i u nekoliko minuta naslikao asimetrične obrise neke divljakuše koji drži nešto što je trebala biti riba. Ispala je banana. Sliku sam nazvao 'Da, nemamo banana' i odnio ju tijekom večere pokazati obitelji, ne očekujući ni divljenje niti gađenje. I mislio sam da je tome kraj - napisao je kasnije Jordan-Smith.
hoaxes.orgNeki ga usporedili s Gauguinom
Slika je neko vrijeme provela zabačena u dnevnom boravku. Oni koji bi mu eventualno prošetali kućom pokazivali su interes za sliku koja je izgledala kao dječja crtarija. Neki su čak govorili kako podsjeća na djelo Paula Gauguina. Smith je tada odlučio - pokušat će zavarati prave kritičare umjetnosti.
Godine 1925. sa slikom domorotkinje s bananom upao je na izložbu u njujorškom salonu nezavisnih umjetnika u Waldorfu-Astoriji. Sliku je preimenovao u 'Uzvišenje' i za nju tražio vrlo visoku cijenu, kako bi bio siguran da ju nitko neće kupiti. Naveo je kako je slika rad ruskog umjetnika Pavela Jerdanowitcha, uvjeren kako bi egzotično ime kod kritičara trebalo izazvati veći interes.
Postao popularan i u Europi
Nevjerojatno, ali prevara je upalila. Kritika je zagrizla mamac. Smith je vrlo brzo primio pismo uredništva francuskog umjetničkog časopisa Revue du Vrai et du Beau (Pregled istine i lijepog). Pismo je bilo puno hvale za sliku te su ga urednici časopisa zatražili dodatne podatke o slikarevu liku i djelu, kao i detaljniju interpretaciju slike s bananom.
Smith je oduševljeno prihvatio i dao se u pisanje opsežnog odgovora. Napisao je kako je slikar rođen u Moskvi, ali je s obitelji preselio u SAD kada je imao 10 godina te se nastanio u Chicagu. Jerdanowitch je, izmišljao je Smith, obolio od tuberkuloze te se preselio na otoke u Južnom moru, a zatim i u Kaliforniju. Kao šlag na tortu, dodao je i da je Jerdanowitch osnivač nepostojeće slikarske škole disumbrationista (?). Poslao je čak i svoju fotografiju na kojoj je kosu zalizao unatrag kako bi ostavio dojam ozbiljnosti.
hoaxes.org'Ubila je misionara pa maše bananom'
Kasnije je pisao kako je njegova prva slika predstavljala ''lomljenje okova ženstvenosti'' jer je, objasnio je, žena na slici ''upravo ubila jednog misionara''. Na slici se jasno može vidjeti kosturska glava ''ubijenog misionara''. Pojasnio je da je stoga zagrizla bananu, iako je to na njezinom otoku ženama strogo zabranjeno. Bananom je mahala iznad glave kako bi prikazala svoju ''novostečenu slobodu''.
Smithovo pismo, s izmišljenom biografijom izmišljenog slikara i do u detalje izmišljenom interpretacijom beznačajne slike, već je sljedećeg mjeseca osvanulo u novom broju 'Pregleda istine i lijepog'. Članak su popratile brojne pohvale i dobre reakcije kritike. Rođen je Pavel Jerdanowitch.
Održao izložbu i oduševio kritičare
Nakon iznimno pozitivnih reakcija na prvu sliku, Smitha su zamolili da sljedeće godine u Chicagu izloži svoje radove. Pristao je i pojačao Jerdanowitchev slikarski opus. Pripremio je sliku također zanimljivog imena 'Aspiracija'. Šarene i vedre boje prikazivale su ženu pogleda usmjerenog prema pijetlu koji stoji na konopcu za sušenje rublja. Fantastično.
hoaxes.orgTa je njegova slika izašla u čikaškom časopisu Art World u izdanju 26. siječnja 1926. godine, a kritičarka Lena McCauley koja je pisala za Chicago Evening Post opisala je djelo kao 'očaravajuću mješavinu Gauguina, Pop Harta i Negro pjevanja s mnogo Jerdanowitcheve osobnosti'.
Ubrzo je naslikao još dva djela koja su bila izložena u njujorškoj galeriji u Waldorf Astoriji.
hoaxes.orgJednu je nazvao 'Klanjanje', a drugu 'Iluminacija' te je o njoj napisao:
''To je ponoć, pijan čovjek dolazi kući, očekujući oluju u očima svoje zgrožene supruge. On gleda u njezine oči i vidi njezin gnjev. To je savjest na poslu''
hoaxes.orgOba rada su ponovno pokupila sjajne kritike. Časopis Le Revue Moderne opisao ih je kao 'inspirirajuće'.
Sve priznao novinarki LA Timesa
Godine 1927. Smith je odlučio da je postigao što je htio i dokazao svoju poantu te da je vrijeme da otkrije da Pavel Jerdanowitch zapravo ne postoji. Sve je priznao novinarki Los Angeles Timesa Almi Whittaker. Priča je odjeknula na naslovnici Timesa 14. kolovoza 1927.
hoaxes.orgU svojem objašnjenju Smith je istaknuo kako se nadao da će na ovaj način pokazati da je umjetnost koja je trenutačno u modi zapravo 'glupost koju promoviraju kritičari koji umjetnost zapravo slabo poznaju'.
Imao izložbu i nakon priznanja
No, unatoč priznanju koje je šokiralo, Pavel Jerdanowitch nije bio zauvijek izgubljen. Četiri godine kasnije bostonska galerija Robert C. Rose organizirala je izložbu posvećenu radovima ruskog slikara. Smith je u to ime naslikao novu sliku koju je nazvao 'Gination'.
- Ona prikazuje zastrašujuće učinke alkohola na holivudske žene u studijima. Pogledajte promjene na njihovoj koži. Sve je neuravnoteženo. Dok dobar gin možda ne bi imao takav efekt, boulevard gin ga donosi u kratkom roku. Slikao sam smjelim potezima i sigurnom rukom. Vjerujem da je ovo moj najsnažniji rad - napisao je.
hoaxes.orgJerdanowitch/Smith je napisao i katalog koji je opisivao slike uz posvetu.
- Za one koji su shvatili da prava umjetnost prikazuje ne ono što vidimo već ono što osjećamo, čujemo i mirišemo, one kreacije koje otkrivaju dušu i izvori su kretenskog zanosa - napisao je.
Zadnja izložba dobila slabe kritike
No, ovog puta slike su dobile slabe kritike. Smith je tvrdio kako mu je netko ipak ponudio 1500 dolara za jednu od slika. Nakon izložbe, galerija je otkrila cijelu pozadinu 'ruskog slikara'.
Smith je tada izjavio da je Jerdanowitch ''konačno mrtav'' te poručio da se ''svileni pisci o umjetnosti više ne moraju bojati da će se on prihvatiti kista i palete na njihov očaj''.
Dvije godine kasnije Smith je počeo pisati kolumnu za LA Times, što je nastavio sve do umirovljenja 1957. godine. Preminuo je 1971. u dobi od 86 godina.
Izvor: hoaxes.org
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
