Borba sa sustavom: 'Dijete ne može u vrtić jer je tata stranac'

Došla sam do zida. U strahu sam da drugu godinu zaredom nećemo uspjeti. Moja kći je državljanka Republike Hrvatske, suprug i ja ovdje živimo, radimo, plaćamo sve poreze i prireze, ali moje dijete otvoreno diskriminiraju jer joj se mama zaljubila u Bosanca, započinje svoju priču Marcella Nikić (32), majka troje djece koja zbog pravnih detalja već godinu dana vodi borbu sa sustavom koji joj ne dopušta da najmlađu kći upiše u vrtić.

Marcellin suprug Nevenko je stranac, državljanin BiH. Žive na zagrebačkoj adresi i on ima privremeni boravak u RH, odnosno boravište. Prebivalište još čeka, za što je odavno aplicirao, ali rješenje još uvijek nije došlo. Kada dobije potvrdu, može odjaviti prebivalište u BiH, što će i napraviti. Dok čeka potvrdu, ruke su mu vezane.

- Naš glavni problem je kategorija prednosti pri upisu djeteta u vrtić. Krajem travnja lani, kroz službeni glasnik Grada Zagreba određen je novi pravilnik upisa u dječje vrtiće po kojem prvu kategoriju prednosti čine djeca roditelja od kojih oboje imaju prebivalište na području Grada Zagreba - objašnjava Marcella pa dodaje:

- Kći je na upisu imala 20 bodova i unatoč činjenici da su boravište stranca i prebivalište državljana RH zakonski kategorija jednake težine, nismo je uspjeli upisati - ističe.

Da paradoks bude veći, Marcella i Nevenko već imaju dvoje starije djece upisane u isti vrtić. Pisali su gradskoj skupštini, Gradu Zagrebu, Vladi i pravobraniteljici.

- Imamo odgovor pravobraniteljice kako je to čista diskriminacija. Pročelnik gradskog ureda poziva se na Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju no tamo u članku 20, stavak 5, njemu jasno stoji kako prednost pri upisu uređuje osnivač, odnosno Grad Zagreb. Dakle, zakon ih ne sprječava da oni to sami uvrste - žali se Marcella.

Njene riječi potvrđuju i iz udruge Sidro koja se bavi zaštitom prava djece u dječjim vrtićima. Marcella nažalost nije jedina s tim problem, ističu.

- Jedna stvar je ako roditelji nemaju prebivalište u Zagrebu jer rade negdje drugdje. Primjerice, puno je ljudi u MUP-u i MORH-u koji nemaju zagrebačko prebivalište i naravno da ne mogu ostvariti to pravo za upis u vrtić jer ostvaruju niz drugih. Međutim ovdje se radi o roditeljima strancima.

Oni normalno rade i žive u Zagrebu, plaćaju poreze i prireze i pritom ne mogu imati prebivalište, ali imaju boravište koje ima identičnu težinu i vrijednost. Mi smo kao udruga pisali i pravobraniteljici za ravnopravnost spolova i pučkoj pravobraniteljici. Obje su nam odgovorile da je to diskriminacija i da se nešto mora poduzeti. Iz Vlade su nama i gradskom uredu za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba uputili molbu da hitno pokušamo zajedno riješiti tu situaciju. Osobno smo molili i sastanak u Gradu, ali nikakav odgovor nismo dobili, tek očitovanje pročelnika Juroša da se to ne može riješiti jer je Zakon o strancima takav - pričaju nam u udruzi. Međutim, tek tada su u Sidru ‘zasukali rukave’.

- Postoji niz gradova koji je problem ipak riješio, poput Pule, Poreča, Rijeke, Umaga, Županje... U Zakonu o strancima ne postoji niti jedan akt koji bi branio Gradu Zagrebu da odredbu nadopuni doslovno s pola rečenice - objašnjavaju.

Gradskom uredu pisali su zadnji put unazad desetak dana, no od tamo i dalje tišina.

- Evidentno je da u cijeloj Hrvatskoj nema dovoljno smještajnih kapaciteta, niti jedan grad ih nema dosta. Čini mi se da se naprosto mora raditi neka selekcija, pa se odlučilo da će se velik broj ljudi koji nemaju prebivalište samo staviti po strani - ističu pa napominju da Grad Zagreb nije neosjetljiv na pitanje djece.

- Sluha ima, ali dinamika nije dobra. Stvari treba nazvati pravim imenom. Nedopustivo je da se ovako otvoreno diskriminira. Sigurno bi i nakon promjene pravilnika bilo neupisane djece te kategorije, ali hajdemo im dati jednaku šansu kao i drugima. Lani su nam rekli da je prekasno. Ove godine imamo novu priliku prije provedbe upisa djece dodati tu jednu rečenicu da je boravište jednako kao prebivalište. I tu bi cijela priča trebala biti gotova - kažu u Sidru. Pomalo skeptični, ipak se nadaju da će nešto promijeniti.

- Sve ovisi o tome koliko ćemo svi skupa biti glasni. Znam da su roditelji uplašeni i boje se istupiti, ali ova nepravda se mora ispraviti - zaključuju.

Marcella kaže da se boji jedino mogućeg scenarija da njena kći, drugu godinu zaredom, zbog detalja u pravilniku opet izgubi vrtićko mjesto. S obzirom na to da djevojčica od nepune dvije godine ne ide u vrtić, Marcella je primorana biti doma s njom. Ne može raditi i ne prima plaću, već samo 550 eura rodiljnog dopusta.

- Tužna sam, napeta i u grču od svega. Godinu dana sam živjela i radila u Njemačkoj, ali vratila sam se ovdje, u zemlju za koju se moj otac borio, osnovala obitelj i udala se kako mi djeca ne bi bili građani drugog reda u tuđini. A sad su upravo to u vlastitoj državi. Gori nam pod petama, upisi kreću ubrzo - zaključuje naša sugovornica.

O svemu smo pitali i dječji vrtić koji nas je uputio u Grad Zagreb.

- Svako dijete u Gradu Zagrebu može se prijaviti za mjesto u gradskome dječjem vrtiću. I u slučaju obitelji koju spominjete, vidljivo je da je dvoje djece već upisano u gradski dječji vrtić. Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju propisuje 10 kriterija za rangiranje prijava u slučaju kada jedinica lokalne ili regionalne samouprave ne može upisati svu djecu prijavljenu za upise u dječje vrtiće. Zbog desetljeća neulaganja, Grad Zagreb nažalost još uvijek ne raspolaže dostatnim mjestima za upis u gradske dječje vrtiće za svu djecu. Zato sada gradimo 10 novih vrtića, a ukupno ćemo u 28 novih vrtića uložiti više od 100 milijuna eura. Do izgradnje dostatnog broja mjesta u vrtićima, Grad Zagreb će primjenjivati zakonske kriterije za prioritet upisa. To znači da će prednost imati djeca čija oba roditelja imaju prebivalište u Gradu Zagrebu, a nakon toga djeca čiji roditelji imaju prebivalište ili boravište u Gradu Zagrebu - kažu. Dodaju i budući ako “zakonski propisi omoguće izjednačavanje prebivališta i boravišta stranaca, Grad Zagreb će ih odmah početi primjenjivati”.