U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo bilježe porast oboljelih od lajmske bolesti ili borelioze. Tako ih je samo lani bilo više od 800, a godinu prije oko 500
Bolest krpelja sliči na gripu: Uz temperaturu se javlja groznica
Unazad 10 godina produljila su se topla i vlažna razdoblja koja odgovaraju krpeljima pa ih ima više i na većem području te je zato i broj oboljelih veći. Inače, lajmska bolest se vrlo jednostavno liječi ako se prepozna na vrijeme, kaže dr. Iva Pem Novosel, spec. epidemiologije u HZJZ-u i nastavlja:
- Uzrokuje je bakterija borrelia burgdoferi. Inkubacija u prosjeku traje oko dva tjedna do maksimalnih mjesec dana. Najprije se uočava specifično crvenilo na koži. Uz spomenuto crvenilo, javljaju se povišena temperatura, umor, bolovi u mišićima i zglobovima, glavobolja, ukočenost vrata te osjećaj slabosti i klonulosti.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Liječnica dodaje kako se bolest komplicira u slučaju da se ne liječi, a time i opći simptomi koji je prate postaju nespecifični.
- Može se pojaviti blaga groznica, niska temperatura, a nakon duljeg neliječenja bakterija zahvaća i oštećuje srčani i živčani sustav te zglobove. Javljaju se i artritis, miokarditis (upala srčanog mišića), pa čak i meningitis - upozorila je dr. Pem Novosel.
Od ostalih krpeljnih bolesti u Hrvatskoj liječnici uglavnom bilježe zoonoze, odnosno bolesti koje se sa životinja prenose na ljude. Tako krpelj s divljih glodavaca može prenijeti tularemiju, erlihiozu, babeziozu i niz drugih bolesti.
- Većina bolesti očituje se groznicom i nespecifičnim simptomima. Babezioza se, primjerice, očituje blažim oblicima bolesti, poput simptoma gripe, slabosti ili groznice. Veći je problem meningoencefalitis, koji uzrokuje virus, a može rezultirati upalom mozga i moždane ovojnice. U tom je slučaju bolest u početku asimptomatska, a kod trećine oboljelih zahvaća središnji živčani sustav. Lani smo u Hrvatskoj imali 23 takva slučaja, što je ujedno i prosjek po godinama - navodi dr. Pem Novosel.
Ističe kako je u Hrvatskoj dostupno cjepivo protiv krpeljnog meningoencefalitisa koje se uzima u tri doze, a već nakon dvije stječe se zaštita od te bolesti. Cjepivo je, prije svega, namijenjeno ljudima koji su profesionalno izloženi krpeljima, pa su to šumski radnici, poljoprivrednici ili čak rekreativci planinari koji često borave u prirodi.
PRAVILA ZAŠTITE OD KRPELJA
Prevencija presudna
Potrebno je izbjegavati kretanje, sjedenje ili ležanje na područjima pogodnima za krpelje, osobito se to tiče područja s visokom grmolikom i travnatom vegetacijom, u šumama, uz rub šuma i slično, kaže dr. Marko Vucelja.
U prirodi
Nosite što svjetliju odjeću od skliskih materijala na koje se krpelji teže mogu pričvrstiti. Koristite majice dugih rukava i utaknite ih u hlače, a nogavice u čarape, za koje je također preporučljivo da budu svjetlijih boja. Treba se opasati remenom i nositi kapu
Prepoznatljiv znak
Crvenilo na mjestu uboda (tzv. migrirajući eritem) - može se pojaviti i do mjesec dana od uboda krpelja. Prstenasto crvenilo se postupno širi u okolicu, a sredina postaje sve bljeđa. Obično ne boli, no može svrbiti i peckati.
Kako ga izvaditi?
Krpelja je najbolje odstraniti pincetom tako da ga se uhvati što bliže koži te vrlo pažljivo, strpljivo i lagano izvlači prema gore uz eventualno lagano zakretanje u jednu stranu kako bi se spriječilo otkidanje dijelova usnog stroja, odnosno njihov ostanak pod kožom, kaže dr. Vucelja.
Ništa bez zaštite
U prirodi koristite repelente. Može ih se kupiti u ljekarnama, lovačkim trgovinama ili trgovinama mješovitom robom. Postoje proizvodi koji se nanose na odjeću ili kožu.
Prirodni proizvodi
Ako ste skloniji prirodnim proizvodima, mogu se izraditi i repelenti na bazi eteričnih biljaka, poput ružmarina, rutvice, pelina, lavande, limunske trave, citronele, eukaliptusa i drugih.
Pregled kod kuće
Po povratku kući potrebno je napraviti temeljiti pregled tijela, osobito teže dostupnih područja, te se istuširati. Odjeću po povratku kući treba raširiti na sunčanom i prozračnome mjestu ili nakon pranja osušiti u sušilici za rublje.