Bolest koju prenose krpelji je "tempirana bomba" u Europi

Lajmska borelioza, bolest koju prenose inficirani krpelji, komarci i obadi, najbrže je rastuća bolest Zapadnog svijeta posljednjih godina, piše Daily Mail. Stručnjaci procjenjuju da u SAD-u svake godine oboli oko 300.000 novih pacijenata, a u Europi oko 65.000. Bolest je prvi put prepoznata 1975. godine u grady Lymeu u američkom Connecticutu po kojemu je i dobila ime. Tamo je veliki broj djece bolovao od mladenačkog reumatoidnog artritisa za koji se ispostavilo da je nastao uslijed ugriza krpelja. Većina te djece živjela je blizu šumovitih područja punih krpelja.

Samu bolest najčešće prenose sićušni jelenji krpelji zaraženi spiralnom bakterijom ili spirohetom (Borrelia burgdoferi). No bolest mogu nositi i drugi kukci, a sama bakterija ima više od 20 podvrsta, od kojih pet može prouzročiti bolest kod ljudi. Ugrizom krpelja bakteria Borrelia ulazi u naš krvotok i tako putuje tijelom, a budući da može mutirati na puno načina, često je naš imunološki sustav uopće ne prepoznaje. Upravo zato i je opasna jer ostaje neprimijećena, a bolest se polako širi. Lajmsku boreliozu teško je dijagnosticirati i zato što krpelji mogu prenositi i niz drugih bolesti.

Osim toga, Borreliu nose i uši, muhe te komarci. Može se prenijeti s čovjeka na čovjeka preko sline, transplantacijom organa, transfuzijom krvi, seksualnim kontaktom ali i majčinim mlijekom. Postoje i indicije da se može prenijeti na fetus preko posteljice no to još nije dokazano. 

Što bakterija Borrelia može učiniti ljudima? 

Bolest možete prepoznati najčešće po osipu. Obično se javlja crvenilo na mjestu ugriza krpelja s crvenom točkom u sredini i crvenim krugom koji se polako širi i obično dosegne promjer od pet centimetara (tzv. bulls eye osip) i to tri do trideset dana nakon infekcije. Kako se bolest razvija tako utječe na ostale dijelove tijela - živčani sustav, zglobove i srce. Tzv. mali simptomi uključuju takav osip, bolove u mišićima i zglobovima, temperaturu, slabost i glavobolju.

No ova bakterija može prouzročiti i upalu srca, paralizu lica, meningitis te artritis. Ukoliko bolest prijeđe u kronični stadij, može se javiti povremeni ili kronični artritis, smetenost, slabost u udovima te lošija motorna koordinacija. Infekcije mozga su rijetke no ukoliko se lajmska borelioza ne prepozna i ne liječi može rezultirati trajnim oštećenjem mozga. 
Upravo zbog širokog raspona nespecifičnih simptoma, lajmsku boreliozu nije lako prepoznati pa je zato i i opasna.

Pogledajte kako prepoznati Lajmsku bolest:

Liječenje može potrajati

Lijek za nju ne postoji, no može se smanjiti rizik od infekcije. Ukoliko odlazite u šumu, potrebno je nanositi repelente kako bi smanjili rizik od ugriza te zaštititi se odjećom. Također je važno što prije početi s antibiotskom terapijom kako bi se spriječio razvoj bolesti i izbjegli dugoročni simptomi. Ukoliko bolest prijeđe u kronični stadij liječenje može potrajati mjesecima, pa čak i godinama. 

Stručnjaci ističu da je broj oboljelih sve veći zato što pogađa toliko dijelova tijela i teško ju je prepoznati. Čak i nakon antibiotske terapije pacijenti mogu i dalje patiti te je potreban multidisciplinarni pristup.

Među poznatima koji su patili ili još uvijek pate od ove bolesti su: