Kako je Nolanov zadnji film o Batmanu zaradio naziv ‘neprijateljsko remek-djelo’
Batmanov kraj: Superjunak u središtu revolucije
Ako me pitate jesam li snimio film koji bi trebao kritizirati Pokret za osvajanje Wall Streeta (Occupy Wall Street Movement), odgovor je - ne. Tako je odgovorio redatelj filma, Christopher Nolan, na pitanje o političkom kontekstu njegova filma “Vitez tame: Povratak”, zadnjeg dijela trilogije o Batmanu.
Ono što je zanimljivo u tom pitanju jest ideološka kritika filma kao desničarskog, što izvrsno obrazlaže Andrew O’Hehir, kritičar Salon.com-a, nazivajući film “fašističkim” i “neprijateljskim remek-djelom” koje svijet svodi na bitku nadmoćnih individualaca protiv korumpiranog društva.
Ideja nadmoćnih individualaca koji mijenjaju društvene poretke, međutim, nije samo fašistička. Nadmoćni individualci bili su organizatori i vođe velikih revolucija, a upravo se na te revolucije kao nadahnuće za svoj film poziva Christopher Nolan. Pišući scenarij sa svojim bratom Jonathanom, Nolan je model nasilnog društvenog prevrata i terora našao u Francuskoj i Oktobarskoj revoluciji, a ne u teroru Hitlerovih nacista. Pritom nije želio, tvrdi, da film ima bilo kakav politički kontekst koji zrcali današnja društvena previranja u Americi i svijetu. Sasvim je moguće da to nije želio, no kad pogledate film, teško ćete ga moći doživjeti kao čistu akcijsku fantaziju poput “Čudesnog Spider-Mana”.
Ono o čemu Pokret za osvajanje Wall Streeta samo mašta, glavni negativac i Batmanov protivnik, Bane, drsko i efikasno čini: upada sa svojim ljudima u Gothamovu burzu i razara je kao uvod u uništenje cijelog grada, njegovih moćnika i njihova novca. Tijekom filma čak i bogati spasitelj grada Bruce Wayne, odnosno Batman, ostaje bez svog bogatstva, no on to prihvaća bez imalo žaljenja za novcem, naravno, jer on je junak i novac mu nije važan. Običan osiromašeni američki gledatelj uništenje financijskog središta moći i ljudi koji njime vladaju može doživjeti samo s odobravanjem. A upravo je na to računao Christopher Nolan kad je, oponašajući vladavinu terora iz Francuske revolucije, scene suđenja i izricanja kazni u Gothamovoj gradskoj vijećnici scenografski i ikonografski modelirao prema francuskom tribunalu s kraja 18. stoljeća.
Zanimljivo je da se “Vitez tame: Povratak” pojavljuje u kinima samo tri mjeseca nakon premijere filma “Igre gladi” Garyja Rossa, snimljenog prema romanu Suzanne Collins, u kojemu se, nakon uništenja Amerike, potlačeni plebejski stalež buni protiv vladajuće bogate elite.
Rossov je film barem kod dijela publike i kritike prihvaćen kao lijevi i marksistički. S obzirom da Nolanov “Vitez tame: Povratak” na sličan način osuđuje moć novca i onih koji njime vladaju, nema razloga da ne bude prihvaćen na isti način, bez obzira što bitku vode nadmoćni individualci, Batman i Bane. Njihova je nadmoć osnovna pretpostavka žanra akcijskog filma o superjunacima i superzlikovcima.
U Nolanovu slučaju zanimljivo je ono što je napravio sa strip predlošcima o Batmanu i po čemu se njegova trilogija razlikuje od stripova i ranijih filmova o junaku koji leti velegradom u crnom kostimu šišmiša, loveći zlikovce.
Prvo što bi gledatelj trebao primijetiti, a vjerojatno neće jer to u Nolanovim filmovima o Batmanu nije ni važno, jest da Batman ne leti. On izvodi akrobacije, penje se na vrhove Gothamovih nebodera, no nema posebnih kuka i žica kojima savladava visine i leti poput šišmiša.
To je samo prvi znak onoga što je Nolan promijenio u svijetu Batmana i Gotham Cityja već u prvom filmu, “Povratku Batmana”: spustio je glavnog junaka i cijeli serijal na zemlju. Ma koliko koristio mistične i nadnaravne motive (Wayneova obuka za ninju ratnika u Ras al Ghulovu hramu i uvođenje u Ligu Sjena), Nolan nemilosrdno gradi lik Batmana kao ovozemaljskog junaka koji svaku sposobnost i moć stječe mukotrpno i ne može koristiti bez fizičkih posljedica. Nema podrazumijevanja da Bruce Wayne, odnosno Batman, može nekažnjeno biti nadmoćan običnim smrtnicima. Njegovi skokovi, padovi i tučnjave rezultiraju polomljenim kostima i bolnim povredama. A sve što mu pomaže i daje privid nadljudske moći tehnološke su inovacije i gadgeti, slični onima kakve koristi ovozemaljski junak James Bond. Bruce Wayne može si ih priuštiti jer je bogat i ima ljude koji ta pomagala mogu stvoriti.
Osim Wayneove mistične obuke na Tibetu i borilačkih sposobnosti, koje uključuju pojačani instinkt za opasnost, kakav imaju junaci azijskih borilačkih filmova, Nolanov je Batman po svemu ostalom običan ovozemaljski smrtnik koji u “Vitezu tame: Povratak” dobar dio filma provede zatočen, kao nepokretni invalid s teškom povredom kičme.
Od takvog koncepta glavnog junaka pa do priče o pokušaju uništenja naše suvremene civilizacije, zasnovane na kapitalu kao izvoru svih društvenih bolesti, mali je korak koji je Christopher Nolan u svojoj trilogiji izveo, namjerno ili ne, s lakoćom vrhunskog pripovjedača.