Pravo bogatstvo Nacionalnog parka Risnjak predstavlja u prvom redu količina i raznovrsnost vegetacijskog pokrova. Tako je na ovom malom području razvijeno više od 30 biljnih zajednica, od toga klasificirano 14 šumskih zajednica. Upravo te osebujne i veličanstvene šume Risnjaka bile su u prošlosti izuzete od prekomjernog iskorištavanja što je uvjetovalo njihovu nepromijenjenu vegetacijsku sliku do današnjih dana!

Na ovom području razlikujemo dva skupa biljnih zajednica - one na plitkoj, vapnenačkoj podlozi i zajednice na silikatnom kamenu, oskudnom karbonatima. Tako područje Risnjaka u najvećoj mjeri prekriva zajednica šume bukve i jele koja u višim dijelovima prelazi u zajednicu pretplaninske bukve s ureznicom, dok je u vršnim dijelovima to klekovina bora s kozokrvinom. Od ostalih zajednica spomenimo: šuma jele i smreke, šuma jele s rebračom, šuma crnjuše i crnog graba.

Travnjačka vegetacija također je vrlo brojna i raznovrsna, od čega je posebno zanimljiva planinska flora stjenovitog vrha Risnjaka. Pored alpskog kotrljana, srebrnog stolisnika, dlakavog pjenišnika, zvjezdanog ljiljana, potrebno je istaknuti runolist, koji je pod posebnom zaštitom.

Bogatstvo faune usko je povezano uz vegetacijski pokrov. Istraživanja provedena na ovom području kazuju o velikoj zastupljenosti kukaca što dokazuje raznolikost životinjskog svijeta. Na području Risnjaka obitava više od 100 vrsta leptira te nekoliko endemskih podvrsta što je jedinstven slučaj u Hrvatskoj. Od ostalih životinjskih vrsta izdvajamo veći broj puževa, potočne rakove, potočnu pastrvu i lipljan u vodama rijeke Kupe te čak više od 50 vrsta ptica (orao zmijar, sova velika ušara...). Zanimljivo je navesti da pored ostale divljači (jelen, srna, divokoza, divlja svinja, puh, vjeverica) ovdje obitavaju tri "velike zvijeri" Europe: ris, vuk i medvjed za koje je uz prethodnu najavu moguće organizirati i promatranje - osobito u zimskim mjesecima.

NP Risnjak pod utjecajem je klimatskih obilježja Jadrana i kontinentalnog podneblja koji se sukobljavaju na ovom području i određuju posebnost klime. Ugodno umjerena topla ljeta sa srednjom temperaturom do 20°C smjenjuju se uz kišovite jeseni i proljeća do dugih, snježnih i hladnih zima. U višim predjelima pravilno se smanjuju srednje vrijednosti temperatura, a rastu količine oborina što je povezano sa količinom zračne vlage, intenzitetom naoblake, magle i sl. Naoblaka je maksimalna u studenom i prosincu, a minimalna u srpnju.

Posebnost risnjačke klime jest klima ponikvi gdje se javlja inverzija temperaturnih vrijednosti - viši su dijelovi topliji od dna, a u ponikvama se snijeg duže zadržava.