Morske su pse dugo smatrali slučajnim ili usputnim ulovom na ribarskim brodovima koji su u more spuštali kilometre parangala s primarnim ciljem lova krupne ribe.
POGLEDAJTE VIDEO:
No, morski psi više nisu usputni ulov. Danas ciljaju upravo njih. U prošlosti nije postojalo tržište mesa morskog psa, no nedavni razvoj unosnog azijskog tržišta peraja morskog psa to je potpuno promijenio.
Oceanski ekosustavi zbog toga trpe katastrofalne posljedice.
- Novije znanstvene publikacije kažu da su se populacije morskih grabežljivaca općenito smanjile za 90 posto u posljednjih 50 godina. To ne sluti na dobro - rekao je Randall Arauz, biolog i zaštitnik okoliša.
Biolozi Pedro Afonso i George Fontes pridružili su se ekspediciji na brodu Sedna IV. Ovi znanstvenici sa Sveučilišta Azori također su vrsni ribolovci koji mogu uloviti morskog psa pomoću najlona i udica posebno dizajniranih tako da ne ozlijede životinju.
Udružit će se s Randallom Arauzom, znanstvenikom i aktivistom koji je postao međunarodno poznat po svojim kampanjama protiv lovaca na morske pse, osobito onih u potrazi za perajama morskih pasa.
Prva su im postaja bili Azori usred Atlantskog oceana.
Podmorske planine imaju važnu ulogu u oceanima
Smješteno s obje strane Srednjoatlantskog hrpta, Azorsko otočje nastalo je uslijed 20 milijuna godina vulkanske aktivnosti. Spektakularan krajolik otoka, koji su se pojavili tek prije pet milijuna godina, i dalje se razvija i mijenja uslijed djelovanja vulkana i kretanja triju velikih tektonskih ploča koje se ovdje susreću.
POGLEDAJTE VIIDEO:
Podmorske planine u oceanima izdižu se prema površini, obogaćujući tako vodu nutrijentima koji prehranjuju zadivljujuće raznolik morski život.
Čini se kako mnoge migratorne vrste koriste te podmorske planine u nekoj fazi svog života. No, znanstvenici su tek nedavno otkrili važnu ulogu podmorskih planina diljem svijeta.
- Jedna od prvih podmorskih planina koja će u svijetu biti proglašena morskim rezervatom u znanstvene svrhe kako bismo mogli razumjeti čitav proces od dna do vrha jest podmorska planina Condor koja je proglašena morskim rezervatom prije otprilike tri godine. Nalazi se u našoj neposrednoj blizini, što nam pruža sjajnu priliku da svi mi - znanstvenici, ribari i upravitelji, shvatimo kako funkcioniraju podmorske planine da bismo ih mogli bolje štititi - rekao je biolog Pedro Afonso.
Mlatovi su sve rjeđi u oceanima
Vulkanske podmorske planine Azora uzrok su podizanja nutrijentima bogatih struja ka površini, što privlači pučinske vrste poput mlatova čiji je status neizvjestan i koji su sve rjeđi u oceanima svijeta.
- Mlatovi spadaju među najugroženije vrste morskih pasa. Populacije svih pučinskih morskih pasa smanjile su se za 90 posto tijekom posljednjih 50 godina, no kod mlatova je taj postotak 98 ili 99 posto u nekim dijelovima svijeta i potrebno im je mnogo pomoći - rekao je biolog Randall Arauz.
Posada broda Sedna IV nada se da će uspješno postaviti satelitske oznake na mlade mlatove koji, kako se čini, koriste neke dijelove Azora kao odgajalište.
- Mlatovi su prirodno rjeđi jer od početka proizvode mnogo manje potomstva. Osim toga, čine nešto što zovemo svojevrsnom roditeljskom brigom za potomstvo seleći se u vrlo specifična staništa za koja ženke smatraju da će njihovim mladuncima pružiti veće izglede za opstanak tijekom prvih mjeseci i godina njihovog života. Odgajališta mlatova obično se nalaze u izrazito obalnim područjima, plitkim uvalama i šumama mangrova u tropskim predjelima. U slučaju ove konkretne vrste mislimo da bi oceanski otoci poput Azora mogli igrati ključnu ulogu kao stanište pogodno za odgajališta za sjevernoatlantsku populaciju te vrste - zaključuje Afonso.
Serijal 1000 dana za Zemlju gledajte na kanalu Planet Earth.