Ljudi, ajde, da se nešto dogovorimo. Recite kad bude dosta, ove nam je riječi Marija Mandžukića s Kineziološkog fakulteta prenio Damir Martin, koji jednom godišnje ide na testiranja.
POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:
Naš sjajni veslač jednom godišnje ide na ovaj fakultet na testiranja. Ima sjajne rezultate, baš kao i naš neumorni i sjajni borac Mandžo.
- Mario je imao sjajne rezultate na svim testiranjima, bio je toliko siguran da će ih imati da je to najavio odmah po dolasku tamo - kaže nam Damir Martin, koji je inače najizdržljiviji olimpijac na svijetu.
Jedno od testiranja je prije Svjetskog prvenstva 2014., zajedno s dr. sc. Igorom Jukićem, dr. sc. Lukom Milanovićem, sadašnjim kondicijskim trenerom u reprezentaciji i dr. sc. Ivan Krakanom, vodio doc. dr. sc. Vlatko Vučetić. Na Kineziološki fakultet tad su došli naši reprezentativci, a rezultati su oduševili prisutne.
Naši su igrači i dalje u usporedbi sa svima ostalima daleko ispred.
- Vrhunski pripremljeni igrači i koji igraju u najjačim klubovima imaju maksimalni primitak kisika oko 60 mlO2/kg/min, a neki naši igrači imaju i više od 65 mlO2/kg/min - rekao nam je profesor Vučetić i nastavio:
- Važno je istaknuti i vrijednosti brzine trčanja pri kojoj igrači prelaze takozvani aerobni prag (oko 2 mmol/l) i anaerobni prag (koji odgovara vrijednostima oko 4 mmol/l koncentracije laktata u krvi) – naime vrhunsko kondicijski pripremljeni igrači prelaze anaerobni prag pri brzinama oko 15 km/h (minimalno 14 km/h), nekolicina naših igrača taj anaerobni prag prelaze pri brzinama i većim od 16,5 km/h, a neki čak i 17 km/h.
Hrvatska je tri utakmice zaredom igrala produžetke, zbog toga se prije finala postavlja i pitanje umora, Francuzi su ipak proveli puno manje vremena na travnjaku.
Vrhunska razina kondicijske pripremljenosti naših stožernih igrača nije slučajna, kod nekolicine je u pitanju genetika, ali kod većine igrača to je posljedica stručno vođenih kondicijskih treninga od strane najeminentnijih stručnjaka s Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – doc. dr. sc. Luka Milanović, prof. dr. sc. Igor Jukić, dr. sc. Ivan Krakan i doc. dr. sc. Vlatko Vučetić.
Zbog toga naši igrači mogu izdržati najveća opterećenja i puno se brže oporavljati između utakmica.
- Brzina regeneracije je direktno zavisna o razini kondicijske pripremljenosti, ali i razini maksimalnog primitka kisika (VO2max). A s druge strane, brzina regeneracije direktno je ovisna o pravilnim te dobro planiranim i programiranim treninzima nakon utakmice, kao i treninzima prije sljedeće utakmice - kaže nam Vučetić.
Nogometaši idu i na oporavak u kriogene komore na terapiju tekućim dušikom.
- Krioterapija se počela primjenjivati još u 17. stoljeću te se danas primjenjuje u sportu usporedo s korištenja leda - pojasnio nam je jednom prilikom Ivica Smodek, liječnik Dinama i jedan od najboljih liječnika sportske medicine u Hrvatskoj te dodao:
- Krioterapija smanjuje upalu mišića i ubrzava njihov oporavak nakon velikih napora. Zapravo, djeluje protuupalno i kao kratkotrajni analgetik jer hlađenje dovodi do usporavanja metabolizma i smanjenja metaboličkog stresa nakon vježbanja.