Uz pomoć mjera za samozapošljavanje danas je u Hrvatskoj poprilično lako zaploviti poduzetničkim vodama, no problemi se često pojave kad se poduzetnici požele proširiti, odnosno povećati svoj tim. Iskusni profesionalci svoje znanje i iskustvo s razlogom žele dobro naplatiti, a oni koji su tek završili fakultete najčešće nisu dovoljno samostalni pa se mnogi poslodavci žale kako puno vremena troše na njihovo uvođenje u posao.
Situacija nije ništa bolja ni kada su u pitanju NKV radnici, no činjenica je da nemali broj poslodavaca koristi subvencije koje država daje za stručno osposobljavanje i zapošljavanje radnika te su vrlo zadovoljni njima.
Uz potpore pokrenule biznis
Dvije mlade splitske arhitektice Marina Miljak Sabljić i Luči Plosnić udružile su snage još prije skoro pet godina i svaka za sebe uzela tadašnji 25 tisuća potpore za samozapošljavanje. Od tada je potpora narasla i do 130 tisuća kuna, no njima nije žao što nisu čekale jer kažu da im je zajedničkih 50 tisuća bilo dovoljno za početak.
- Poticajima za samozapošljavanje smo kupile software, uredsku opremu i kompjutere, a preostalim sredstvima platili šest mjeseci knjigovodstva i doprinosa. Dobro nam je došlo za početak, no plaća se ne isplaćuje od toga. Na sreću imali smo već poslovni plan i ugovorene buduće poslove pa nismo imali problema - kaže Miljak Sabljić.
Također zahvaljujući državnim poticajima dvije godine kasnije su počeli širiti svoj tim te uzeli arhitektu pripravnika, kojem je država pokrivala pedeset posto bruto iznosa plaće. Nakon završetka ugovornih obaveza zadovoljni pripravnikom odlučile su ga i zaposliti na neodređeno vrijeme, a poučene pozitivnim iskustvom uzele su još jednog pripravnika te još jednu arhitekticu pa su tako u pet godina od nule postali solidan ured s četvero zaposlenih i jednim pripravnikom.
- Te mjere su super korisne jer realno kada mladi ljudi dođu s fakulteta ne mogu odmah zaraditi puni iznos plaće jer tek uče posao. Dobra stvar je i to što ti kao poslodavac nemaš obavezu osobu zaposliti nakon što završi kod tebe pripravništvo. S druge strane to je i odlična prilika za mlade jer će se puno prije zaposliti od onih koji nemaju radno iskustvo - zaključuje Miljak Sabljić.
Dali pravu priliku azilantima
Tvrtka IV-ER- KVC iz Karlovca koja se bavi proizvodnjom vatrogasnih cijevi je pak svoj problem s velikom fluktuacijom radne snage odlučila riješiti azilantima.
- Stalno smo raspisivali natječaje za radnike preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) jer danas je takva situacija da ljudi dođu pa im se nešto ne sviđa pa odu, tako da je dosta velika fluktuacija radnika pa su nam sa zavoda javili da imaju pet azilanata, ako bismo bili voljni probati s njima. Pristali smo i evo dvoje ih još uvijek radi kod nas.
Od veljače 2020. putem mjere sufinanciranja osposobljavanja na radnom mjestu s ciljem stjecanja potvrde poslodavca uzeli su na šest mjeseci pet azilanata kojima je HZZ isplaćivao minimalac, uz to je tvrtka dobila od zavoda 30 tisuća kuna sufinanciranja mentora za tih pet polaznika.
- Azilanti su nam bili dobri radnici, neki su imali druge planove pa su otišli, a preostalu dvojicu smo u rujnu i zaposlili na godinu dana. Država nam u sklopu mjera za zapošljavanje osigurava 50 posto bruto iznosa plaće za njih - kaže Renata Veselić iz tvrtke IV-ER-KVC.
Od stručnog osposobljavanja do zaposlenja
Uz pomoć mjera HZZ-a daruvarska poliklinika Arcadia također danas ima dvije nove zaposlenice.
- Potpora za zapošljavanje je puno olakšala i to na obostranu korist, prvo smo uzeli administratoricu na stručno osposobljavanje, no pokazala se vrlo sposobna pa smo je kasnije zaposlili i s nama je već dvije godine. Prije tri mjeseca smo uz potporu HZZ-a, koja osigurava 50 posto bruto plaće zaposlili jednu medicinsku sestru. Da nije bilo ove potpore sumnjam da bi si uzimala administratoricu, no odlučila sam pokušati i jako sam zadovoljna - kaže vlasnica poliklinike dr. Biljana Ignatovska.
Izrada materijala sufinancirana je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda.