Onečišćenje našeg planeta u tolikoj je mjeri alarmantno da će, ako se hitno ne poduzmu odgovarajuće mjere, zdravlje njegovih stanovnika s vremenom postati sve ugroženije, upozorili su u srijedu Ujedinjeni narodi. 

Svijet se mora snažno angažirati na zaštiti okoliša, jer bi u protivnom u dijelovima Azije, Bliskog istoka i Afrike do 2050. godine onečišćenje moglo rezultirati preuranjenom smrću više milijuna ljudi, stoji u izvještaju koji je izradilo 250 znanstvenika i stručnjaka iz više od 70 zemalja.

PROSVJED ZA KLIMU Laura (17): Zašto bismo išli u školu kad nemamo budućnosti?

Usto će antimikrobna rezistencija koju uzrokuju zagađivači u slatkovodnim sustavima postati glavnim uzrokom smrti do 2050. godine, a endokrini disruptori (kemikalije koje utječu na hormonski sustav životinja i ljudi) smanjiti plodnost ljudi, ali i negativno utjecati na neurološki razvoj djece, stoji u UN-ovu izvješću.

- Znanost je vrlo jasna. Zdravlje i blagostanje čovječanstva izravno je povezano sa stanjem okoliša u kojemu živimo - kazao je Joyce Msuya, izvršni direktor UN-ova programa za okoliš, dodavši kako on i njegovi kolege vjeruju da se u ovom trenutku 'nalazimo na raskrižju'.

Podaci su izneseni na četvrtoj sjednici Skupštine Ujedinjenih naroda za okoliš, koja se ovaj tjedan održava u glavnome gradu Kenije, Nairobiju.

U radu konferencije su sudjelovali i francuski predsjednik Emmanuel Macron te njemački državni tajnik za okoliš Jochen Flasbarth, ali i brojni čelnici ostalih država, ministri zaštite okoliša i osobe koje zagovaraju i djeluju na zaštiti i očuvanju okoliša.

NAJTOPLIJE LJETO U AUSTRALIJI Ljeto je bilo toliko vruće da su se voćke kuhale na stablima

UN je pozvao na sklapanje globalnog sporazuma o smanjenju 8 milijuna tona plastike, koliko se svake godine baci u svjetska mora.

Po UN-ovoj procjeni, do 2050. godine oceanima bi moglo plivati više plastike nego riba. 

PREDVIĐANJA STRUČNJAKA Hrvatska će biti toplija za čak 5°C: 'Mnogi otoci će nestati...'

Štoviše, konzumiranje manje obilnih mesnih obroka i manje rasipanje hrane smanjilo bi potrebu za povećanjem proizvodnje hrane za 50 posto jer će 2050. godine svjetska populacija brojiti oko 10 milijarda ljudi.

Trenutačno se na globalnoj razini "rasipa" trećina sve hrane na planetu, a više od polovice hrane u industrijaliziranim zemljama završi na otpadu, stoji u izvješću.