Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Masovni otvoreni online tečaj poznat je pod kraticom MOOC (massive open online course). Riječ je o učenju na internetu pomoću videopredavanja nakon čega učenici komuniciraju s predavačem te međusobno u grupama za diskusije i na chatovima. 

Ovakva vrsta obrazovanja sve je popularnija i među Hrvatima, pokazalo je istraživanje Jelene Horvat iz Osnovne škole Veliki Bukovac. Ukupno je sudjelovalo 167 ispitanika i pokazalo se kako online tečajeve rado koriste učitelji, i to za usavršavanje. Među najpopularnijim područjima našli su se još informatika i umjetnost. Slijede prirodne znanosti, ekologija, matematika i statistika. Također, ispitanici su zainteresirani i za glazbu, filozofiju i povijest. 

Kao najveću prednost masovnih online tečajeva, ispitanici ističu mogućnost učenja vlastitim tempom. Čak 77 posto njih smatra da ovakav oblik učenja može imati pozitivan utjecaj na obrazovanje. Većinu bi na pohađanje online tečajeva potaknulo poboljšanje vještina potrebnih na poslu, ali bi im motivacija mogla biti i znatiželja te razmjena iskustva s drugim polaznicima. Autorica, koje je rezultate istraživanja predstavila na 16. CARNetovoj korisničkoj konferenciji, provjerila je i što Hrvati smatraju nedostatkom ovakvog tipa učenja. Većina je navela nedostatak vremena, a slijedi nedovoljno poznavanje jezika i nedostatak motivacije. Također, dio ispitanika smatra da je upitna korist ovakvih tečajeva.

Što se toga tiče, većina kompetencija navedenih u Europskom kvalifikacijskom okviru, koji je usko vezan uz Hrvatski kvalifikacijski okvir, može se usavršiti upravo na internetu. Drugim riječima, učenjem na internetu moguće je steći kompetencije potrebne za dobivanje posla čak u drugim članicama Europske unije. Većina online tečajeva je besplatna, a autorica istraživanja provjerila je koliko bi Hrvati bili spremni platiti dodatne kvalifikacije. Mogli su unijeti iznos između 0 i 5000 kuna, a konačan prosjek bio je 328,29 kuna. Čak 41 posto ispitanika za tečaj na internetu ne bi dao ni lipe.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.