Tri predavanja, tri panela, predstavljanje inovativnih inicijativa, te otkrivanje najnovijih rezultata velikog istraživanja Instituta za društvena istraživanja - sve vas to čeka na četvrtoj konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" 12. studenog u Obrtničkoj komori Zagreb.
Broj mjesta na konferenciji je ograničen. Prijavi svoj dolazak već danas!
Samu konferenciju otvaramo ekskluzivnim predstavljanjem rezultata trogodišnjeg istraživanja "Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskogosnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS)" Instituta za društvena istraživanja.
U predavanju "Bit ću policajac, kirurginja, frizer, youtuber, predsjednica, popularni Jole - aspiracije djece i mladih i budućnost Hrvatske kako je oni vide", voditelj istraživanja Boris Jokić će po prvi puta predstaviti rezultate longitudinalnog istraživanja ‘Obrazovne aspiracije učenika i njihovih roditelja u osnovnim školama Republike Hrvatske’ koje je Institut za društvena istraživanja u Zagrebu proveo u prethodne tri godine, a koje financira Hrvatska zaklada za znanost.
- U istraživanju je sudjelovalo više od 2500 učenika i njihovih roditelja. U predavanju će se predstaviti očekivanja, želje i snovi djece i mladih osoba te njihovih roditelja vezani uz obrazovanje i karijere te kako vide svoju budućnost i budućnost Republike Hrvatske. Postoje li u Hrvatskoj djevojčice koje žele biti astrofizičarke ili dječaci koji žele biti frizeri i kozmetičari? Koliko je onih koji žele biti Sandra Afrika ili Kolinda Grabar Kitarović? Svima je njima zajedničko da svoju budućnost vide optimističnom, ali Hrvatsku ne procjenjuju kao okružje u kojem mogu ostvariti svoje potencijale. Iz perspektive djece i mladih osoba predstavit će se i pozitivni rezultati vezani uz školsko okruženje i odnos prema nastavnicima - kaže za 24sata Boris Jokić.
Istraživanje je isto tako pokazalo kako osnovnoškolci u Hrvatskoj najviše vremena troše na učenje povijesti, a onda na matematiku biologiju i kemiju, koja im je usto i najteži predmet. Hrvatski jezik današnjim školarcima manje je važan od stranog jezika (većinom engleskog), a to pokazuju i dosta loši rezultati na ovogodišnjoj državnoj maturi.
Zašto je tome tako i do kakvih su još rezultata došli Boris Jokić i njegovi suradnici, pogledajte i poslušajte na najvećoj konferenciji o obrazovanju.
Osim njih, svoje ideje i nove projekte predstavit će i Ranko Rajović, autor NTC sustava učenja, član Mense i Vijeća za darovitu djecu, te Nenad Bakić, jedan od osnivača inicijative Croatian Makers.
U panelu o kurikularnoj reformi razmijenit će mišljenja Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, Eli Pijaca Plavšić iz GOOD inicijative, ravnatelj Klaićeve gimnazije Tihomir Engelsfeld, kao i profesor Boris Počuča iz osnovne škole "Ivan Cankar" koja je ove godine uključena u eksperimentalni projekt kurikularne reforme "Škola za život", kao i predstavnici samog Ministarstva znanosti i obrazovanja.
A zašto sva djeca danas žele biti youtuberi, bolje govore engleski nego hrvatski, a istovremeno sve više ih ima logopedske probleme, te je li potreban radikalnija promjena načina poučavanja u ranoj dobi, razgovarat će naši gosti na prvome panelu:
Draženka Blaži, redovita profesorica odsjeka za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, Marlena Bogdanović, učiteljica razredne nastave u OŠ Tučepi, Mario Stančić, ravnatelj VI. osnovne škole Varaždin, te dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš, redovna profesorica na katedri za sistematsku pedagogiju.
Obrazovanje je posljednjih godina postalo vruća tema i takvo treba i ostati, jer samo vrhunsko obrazovanje i stalni napredak mogu osigurati napredak cijelog društva.