Izmjenom Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu Europski parlamet obvezuje Hrvatsku da do kraja 2025. smanji potrošnju plastičnih vrećica s trenutnih 400 na najviše 40 plastičnih vrećica po stanovniku. Iz tog razloga će svi prodavatelji biti obavezni naplaćivati vrećice debljine 15 do 50 mikrona. Na razini EU se godišnje potroši 100 milijardi plastičnih vrećica od kojih 90% čine vrećice upravo ove debljine.

Za vrećice tanje od 15 mikrona koje se uglavnom upotrebljavaju za zamatanje voća, povrća i mesa, ovim izmjenama ne propisuje se obvezna naplata već samo obaveza prodavatelja da istakne vidljivu obavijest potrošačima o štedljivom i racionalnom korištenju. Ipak, uskoro se očekuju mjere smanjenja upotrebe ovih vrećica jer velikim dijelom završavaju u okolišu gdje uzrokuju štetu na više razina.

U prosjeku se koriste samo 25 minuta, a  može im biti potrebno i do tisuću godina za razgradnju u prirodi gdje najčešće i završavaju. Na kraju se raspadnu u plastičnu prašinu koja kontaminira ekosustave i završava u hrani i vodi čija konzumacija može uzrokovati razne nepovoljne učinke na zdravlje. Na odlagalištima i u morima uzrok su smrti velikog broj vodenih životinja i ptica koje ih zamijene za hranu ili se zapletu u njih. Manje plastičnih vrećica također znači i manju ovisnost o nafti, čije prerađevine se koriste za njihovu proizvodnju.

Donosimo nekoliko jednostavnih savjeta uz koje ćete vidjeti kako je jednostavno izbaciti plastične vrećice iz upotrebe:

• Za kupovinu koristite platnenu vrećicu, košaru ili ruksak
• Ukoliko vam je u tom trenu jedina opcija plastična vrećica, upotrijebite je više puta
• Meso ili ribu možete staviti u posudu koju ponesete sa sobom
• Kupujte hranu koja nije već zapakirana u plastičnu amblažu, po mogućnosti od malih, domaćih proizvođača

Ako vam se čini da je nošenje platnene vrećice dodatna obaveza, probajte i vidjet ćete da je to samo stvar navike. Irska je primjerice uvela porez na plastične vrećice još 2002. godine i do danas se potrošnja smanjila za 90%. I druge Europske zemlje rade na smanjenju upotrebe plastike dok se u Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 200 milijuna plastičnih vrećica, od čega se zbog visokih troškova tek oko 1% reciklira, a ostatak završi u okolišu.

Više o održivom gospodarenju resursima čitajte na Green Livingu.