Državna matura u lipnju 2025. bit će prva u povijesti s potpuno standardiziranim pragovima prolaznosti i pragovima za sve ostale ocjene, objavio je u ponedjeljak Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanje.
Predmeti će biti podijeljeni u područja za koja su objavljeni postoci, osam mjeseci prije samog ispita. Za matematičko i prirdoslovno područje prag prolaznosti je 25% - to su predmeti matematika, fizika, biologija, kemija, geografija i informatika.
Za jezičko-komunikacijsko područje prag prolaznosti bit će 30%, to su hrvatski jezik, svi jezici uključujući latinski i grčki, društveno-humanistički predmeti, politika i gospodarstvo, psihologija, povijest, sociologija, filozofija, logika, vjeronauk i etika.
- Od 2010. do 2021. nije bilo godine, a da se iz nekog predmeta nije mijenjao prag prolaznosti. Kretao se, primjerice, za matematiku od 20 pa sve do 33 posto, u kemiji od 21 do 30 posto. U zadnje tri godine pragovi prolaznosti se nisu mijenjali niti na jednom predmetu. Stručne radne skupine su uspjele napraviti standardizirane ispite, ali upravo zbog toga što su to uspjeli, odlučili smo da u ovoj školskoj godini imamo i standardizirane pragove - kaže za 24sata Filipović.
Ističe kako je hrabar iskorak bio objaviti pragove osam mjeseci prije same državne mature, kako maturanti ne bi bili u neizvjesnosti.
Objavljeni su i jedinstveni pragovi za ostale ocjene - 50% za ocjenu dobar, 70% za ocjenu vrlo dobar, te 85% za ocjenu odličan.
- Nismo se slučajno odlučili za standardizirani odličan, želimo da ocjena odličan ima istu težinu bez obzira na predmet. Za neke predmete, primjerice biologiju i imformatiku, pragovi su podignuti, no za neke su i niži, primjerice engleski. Prethodnih godina bilo je nevjerojatnih odstupanja s pragovima. No od 2021., otkako sam ja ravnatelj NCVVO-a i otkad je posao određivanja pragova određen našoj instituciji, pazili smo da ih ne mijenjamo, nismo htjeli od tog principa odustati čak ni prije dvije godine, kad je na maturi iz fizike palo više od 40 posto učenika - kaže Filipović.
Na pitanje je li 25 do 30 posto premalo za prolaznost, što mnogi upućuju kao kritiku maturi, Filipović kaže kako na prolaznost utječu dvije komponente - prag prolaznosti i težina ispita.
- Primjerice, prag prolaznosti na kemiji je bio 25%, a 33,3% nije položilo ispit (ljetni rok 2024.). Prag prolaznosti na engleskom je bio 36%, a nije položilo 1,58%. Prag prolaznosti nužno ne utječe na opću prolaznost, već težina ispita. Nama je cilj da i u tom smislu dobijemo što je moguće više standardizirane ispite - dodaje ravnatelj NCVVO-a.
Kako je istaknuo na predstavljanju novih pragova prolaznosti, ove promjene nisu na tragu očekivanja da što više maturanata prođe maturu, nego da dovoljno unaprijed imaju jasne kriterije što se od njih očekuje za određenu ocjenu, što dosad nije bio slučaj.