Vrlo cijenjena tibetanska gljivica, vrednija od zlata i poznata pod nadimkom "himalajska viagra" koju u Aziji smatraju čudotvornim lijekom, sve se teže pronalazi zbog klimatskih promjena, kažu znanstvenici. 

Ljudi u Kini i Nepalu znali su se i ubijati međusobno zbog rijetke parazitske gljivice koja se na latinskom naziva Ophiocordyceps sinensis, na hrvatskom kordiceps, a na tibetskim jezicima jarčagumba. 

Iako nema znanstvenih dokaza za to, ljudi vjeruju da ja jarčagumba liječi sve od impotencije do raka. 

"To je jedan od najvrednijih bioloških 'proizvoda' koji tisućama sakupljača jamči ključan izvor prihoda", pišu znanstvenici u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Posljednjih desetljeća popularnost jarčagumbe silno je narasla, a cijene skočile do neba. U Pekingu navodno za nju znalo plaćati triput više od zlata. 

Međutim, zadnjih je godina sve manje ima.

Mnogi pretpostavljaju da je to zbog prekomjerne berbe, ali su znanstvenici htjeli saznati više. Razgovarali su sa sakupljačima i trgovcima gljivom te proučili svu dostupnu znanstvenu literaturu o geografskim faktorima, klimatskim pojavama i uvjetima u okolišu kako bi došli do odgovora. 

Ustanovili su da gljivica nije samo osjetljiva na prekomjernu berbu, nego još i više na klimatske promjene. 

"To znači da bi gljivice, čak i kada bi ljudi smanjili berbu, i dalje bilo sve manje zbog postojećih klimatskih promjena", kazala je vodeća autorica studije Kelly Hopping sa sveučilišta u Boiseju, Idaho. 

Duguljasta parazitska gljivica može se pronaći jedino na visinama preko 3.000 metara gdje koriste gusjenice kao 'kućice' i polako ih ubijaju. 

Za život joj trebaju posebni klimatski uvjeti, temperature ispod nule i tlo koje nije trajno smrznuto. 

"Takvi se uvjeti tipično nalaze na rubovima područja permafrosta", napisali su znanstvenici. 

"Kako su zimske temperature u staništima te gljivice posljednjih desetljeća znatno porasle, posebice u Butanu, to je imalo negativan učinak na njihovu brojnost". 

Pošto su znanstvenici već ranije utvrdili da se vegetacija na Tibetskoj visoravni nije "pomaknula naviše" u odgovoru na klimatsko zagrijavanje, to sugerira da se niti jarčagumba neće moći samo tako 'preseliti' na višu nadmorsku visinu, u hladnije okruženje. 

A to, pak, donosi velike probleme biračima koji od nje žive, kaže Hopping. 

"Mnoge su zajednice diljem Himalaja financijske ovisne o sakupljanju i prodaji te gljivice. Ovakav razvoj događaja mogao bi imati razoran učinak na lokalna gospodarstva", naglasila je.