U Hrvatskoj se sve teže zaposliti u struci za koju ste studirali, pokazuje najnovije istraživanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje objavljeno prošli tjedan.
Tako se 2020. u struci zaposlilo 63 posto diplomiranih, dok ih je 2017. bilo 78 posto. I to je sve bilo prije krize zbog pandemije korone. Zanimljivi su i podaci koji govore o načinu zapošljavanja. Tako se 18 posto diplomiranih zapošljava preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a isto toliko ih se zaposli preko - rodbine, znanaca, roditelja. HZZ, koji je do prije pet godina bio glavni izvor za zapošljavanje, zamijenili su direktno poslodavci. Direktnim javljanjem tvrtkama, preko objavljenog oglasa ili različitih poslovnih događanja ("career speed dating"), danas se zapošljava oko 32 posto mladih sa "svježom" diplomom.
Agencija ističe kako je istraživanje rađeno među studentima koji su diplomirali 2019. Tad ih je diplomiralo oko 33.000, a u istraživanju je sudjelovalo 16 posto. Trendovi koji su se pokazali i dalje su porazni.
Primjerice, žene se i dalje slabije i sporije zapošljavaju, unatoč činjenici da već iz srednjih škola, uglavnom gimnazija, dolaze na fakultete s boljim ocjenama te diplomiraju s prosječnom ocjenom 4,06. Muške kolege imaju prosječnu ocjenu 3,83, no ipak je dvostruko više žena nego muškaraca s plaćom nižom od 3500 kuna među ispitanima. S plaćom većom od 10.000 kuna čak je četiri puta manje žena.
Najveća titula, najniža plaća
Također, tek svaki drugi diplomirani posao nađe u prvoj godini nakon diplome, a u prosjeku 1500 mladih s tek stečenom diplomom odlazi iz Hrvatske. Od ispitane generacije odselilo se 5,4 posto. U trenutku kad je provedeno istraživanje, 59,7 posto ispitanika bilo je zaposleno, i to većina sa završenim integriranim preddiplomskim studijima. Najniže plaće, pritom, imaju oni sa završenim doktorskim studijem, u prosjeku oko 3500 kuna. Tu se uglavnom radi o znanstvenim novacima i postdoktorandima.
Mjesečna primanja od 5000 do 7000 kuna ima 39,8 posto ispitanika, 25,1% ispitanika ima primanja od 3500 do 5000 kuna, a 11,6 posto ispitanika ima primanja ispod 3500 kuna.
Na fakultetima najviše gimnazijalaca
Zanimljivo je i kako je najveći dio ispitanika na visoko učilište došao iz gimnazijskog obrazovanja (57,8%) i srednje strukovne četverogodišnje škole (40,7%). U visoko obrazovanje prelaze gotovo isključivo učenici s vrlo dobrim (46%) i odličnim uspjehom (49,9 %) u srednjoj školi, navodi se u istraživanju. A iako tržište traži drugačije vrste zanimanja, i dalje najviše studenata završava društvene znanosti (33,6%), biomedicinu i zdravstvo završilo je 22,4%, a tehničke znanosti 21,8 posto.