Prijedlog Zakona o znanosti trebao bi se naći u e-Savjetovanju do kraja siječnja, potvrdili su nam u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
To je ministru Radovanu Fuchsu jedan od najvažnijih planova za ovaj mandat. Pritisci se sigurno očekuju, kažu nam sugovornici, no Fuchsovi suradnici se nadaju da bi se oko Uskrsa mogao Zakon naći u Saboru te napokon i biti izglasan. O izmjenama, prvensveno onim koje se tiču znanstvenog rada i financiranja visokih učilišta, sigurno će imati što za reći i kandidati koji se bore za mjesto novog rektora zagrebačkog sveučilišta.
No to je tek jedna od novosti koje nas očekuju u školstvu u 2022. godini. Ove bismo godine mogli prvi put dobiti vrlo važne rezultate o tome koliko kvalitetno naši učenici zapravo usvajaju gradivo te koliko su djelomične reforme, ali i pandemija utjecali na njihove, dosad, prosječne, pa i ispodprosječne rezultate. Tako će učenici osmih razreda u 81 školi diljem Hrvatske u svibnju pisati prve probne Nacionalne ispite iz pet predmeta. Testove će pisati iz hrvatskoga jezika, matematike, biologije, kemije i fizike, a gradivo će uključivati četiri viša razreda.
Najesen će testove pisati učenici koji sad pohađaju četvrti razred osnovne, a najesen će biti petaši. Oni će pisati ispite iz hrvatskoga jezika, matematike i prirode i društva.
Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja ne provodi testiranja temeljnih znanja i kompetencija u osnovnoj školi, pa će ovo biti važni podaci. S vremenom obrazovne vlasti najavljuju i kako će Nacionalni ispiti biti jedan od uvjeta upisa srednje škole.
Moći će pisati i izborne predmete
U ožujku će probne državne mature pisati učenici trećih razreda srednjih škola i maturanti. Probne mature polagat će se od 15. ožujka do 15. travnja 2022. godine te će izgledati u potpunosti kao pravi ispit, čak i do tehničkih detalja. Ispiti će biti pakirani u vrećice kao i na samoj maturi, kako bi se učenici dobili što bolji uvid u to kako će izgledati mature u lipnju, poručuju iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Probni ispiti polagat će se iz obaveznih predmeta, hrvatskog jezika, matematike i engleskog odnosno njemačkog jezika. Škole, ravnatelji, ispitni koordinatori i nastavnici će moći organizirati i polaganje ispita izbornih predmeta (biologija, kemija, fizika, PIG), ovisno o interesu učenika.
Učenici trećih razreda polagat će probne ispite iz hrvatskog jezika i matematike. Imat će jedinstveni ispit koji će im poslužiti da godinu dana unaprijed vide kako izgleda taj koncept.
Na PISA testiranju 7600 učenika
Ove se godine provodi i osmi ciklus PISA testiranja, koji je lani odgođen zbog pandemije. O ovome ciklusu fokus će biti na matematičkoj pismenosti, te na kritičkom mišljenju, što je novost ovog međunarodnog testiranja . Bit će zanimljivo vidjeti rezultate ove generacije 15-godišnjaka, posebno kad se uzme u obzir da su zadnje razrede osnovne škole proveli u pandemijskim uvjetima, ali i da od početka provođenja PISA testova naši učenici postižu ispodprosječne rezultate upravo na ovome području.
PISA testiranje ispitivat će i stavove učenika prema matematici, nastavnoj praksi, obiteljskim stavovima. U području kreativnog mišljenja ispitivat će se pismeno i vizualno izražavanje te rješavanje društvenih i znanstvenih problema.
Sva ova testiranja provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
- Pripreme za sva testiranja idu prema planu. Što se tiče PISA-e, uzet je uzorak škola, nadamo se da će se moći redovno provesti od 7. ožujka do 29. travnja. Sudjelovat će 182 škole, 7600 učenika u dobi od 15 godina. Njih više od 90 posto je u srednjoj školi, a tek manji dio u osnovnoj. Inače se PISA provodi u 87 zemalja svijeta, na 600.000 učenika. Ove je godine fokus na matematičkoj pismenosti. Moguće je svašta. Znamo da nam to i nije bilo blistavo, ne možemo se pohvaliti rezultatima, najčešće smo između 35. i 45. mjesta, u 70-ak zemalja - rekao nam je Vinko Filipović, ravnatelj NCVVO-a.