Kada je 1999. godine izašlo prvo izdanje knjige 'Funky business – kapitalizam pleše samo s darovitima', dva ekscentrična švedska autora Kjell Nordström i Jonas  Ridderstråle nisu ni slutili dvije stvari. Prva, da će se knjiga u rekordnom vremenu svrstati među pet najprodavanijih naslova u povijesti stručne literature u svijetu i druga, da će se 20 godina kasnije u praksi svjetskog biznisa ostvariti većina onoga što su ta dvojica autora u knjizi napisala.

Iz ondašnje perspektive, knjiga 'Funky business' činila se kao još jedna vizionarska literatura s ne baš utemeljenim činjenicama da će se većina od napisanog dogoditi u praksi. Barem ne na globalnoj razini. Ako se pri tom uzme u obzir da su oba autora obrijanih glava i odjeveni u crno za ono doba izgledali prilično ekscentrično, a i klasične prezentacije knjige su umjesto predavanja i seminara zamijenili gigovima i zabavno-poučnim predstavama, sve je upućivalo na to da će 'Funky business' ostati zapisan samo kao još jedan nerealan pokušaj predviđanja svjetskih poslovnih trendova zapakiran u futurističke naracije.

No, 20 godina kasnije ispostavilo se da je knjiga u srži svog sadržaja predvidjela točno one procese koji se danas odvijaju u svjetskom biznisu i bez kojih je nemoguće zamisliti uspješno poslovanje. 

Uspješne kompanije brzo se mijenjaju i prate digitalne trendove

Ta funky kompanija o kojoj su autori u knjizi pisali danas u suštini opisuje najvažnije svjetske odrednice u biznisu. Knjiga se danas i službeno smatra 'biblijom moderne filozofije poslovanja', a glavna su joj značajka svakako ključni faktori za uspjeh – autori smatraju da uspjeh kompanija ovisi o potencijalu snage pojedinca, snage interneta i globalne povezanosti koja putem elektroničkih medija i najvećega globalnog sustava informacija širi ujedno i kult slobode. Prema Nordströmu i Ridderstraleu osnovni prinos za funky business stvaranje je upravo digitalnog informacijskih sustava.

Oni u knjizi ne spore da je čovjek u središtu svega, no jasno daju do znanja da kompanije mogu naprijed samo ako se dovoljno brzo mijenjaju i prate digitalne trendove i tako ostanu tržišno konkurentni. 

"Organizacije s lošim informatičkim sustavom izgledat će kao ljudi od 65 godina koji se na olimpijskom maratonu natječu noseći visoke potpetice i kućni ogrtač", jedan je od citata iz knjige Funky business. Upravo on zorno dočarava što će se dogoditi s onima koji se neće u poslovanju dovoljno posvetiti informatičkoj pismenosti. Ovoj tezi ne treba daleko tražiti primjere u praksi, oni sežu i puno dalje od pojedinačnih kompanija. Tako primjerice države koje nisu na vrijeme digitalizirale svoj sustav uprave i kvalitetno u skladu s tim osposobili kadar danas u ekonomskom smislu kaskaju najmanje dva desetljeća za zemljama koje su to  prepoznale i generirale financijska sredstva za obrazovanje zaposlenika znajući da je to glavni faktor za gospodarsku snagu države u budućnosti.

U 'funky svijetu' slavi se kult znanja

Snaga pojedinca danas je početak uspjeha svake kompanije. Autori su to predvidjeli u svojoj knjizi pa tako kažu "poput funka velike kompanije improviziraju, napučene su inovatorima u svakom svom uredu, a ne samo u odjelu za istraživanje i razvoj. Vode ih mali, privremeni timovi koji se lako sastavljaju i rastavljaju. Funky tvrtka usmjerena je ne samo na to kako nešto napraviti bolje od drugih, već i na svoje korisnike koji s njom dijele istu vibru.“

Autori su u tom smislu intelektualnu snagu pretpostavili kao dominantnu stavku u modernim korporacijama bazirajući svoju teoriju na činjenici da se tvrtke, htjele to ili ne, mijenjaju iz proizvodnih organizacija s vrlo malo pratećih usluga u uslužna poduzeća s vrlo malo proizvodnje te da se temelj tvrtke treba bazirati na snazi mozga. U funky-svijetu slavi se kult znanja jer ono je moć, novo bojno polje za države, korporacije i pojedince, ono se širi i umrežuje brzim i nezaustavljivim rastom svjetske računalne mreže. 

Prema Kjellu Nordströmu i Jonasu Ridderstraleu upravo je čovjek središte svega. U njihovom funky svijetu osnovno sredstvo proizvodnje 'nosi cipele i svakoga dana odlazi s posla oko pet popodne'. Funky-tvrtka udovoljava emocionalnom ljudskom biću, a ne racionalnom. Menadžment i vodstvo tvrtke ključni su za ostvarivanje konkurentske prednosti. Oni ih u knjizi nazivaju novim, humanim menadžmentom tvrdeći da je pojam 'šef ' mrtav. Više ne možemo vjerovati vođi koji tvrdi da o nečemu uvijek zna više i koji uvijek ima pravo. Vjeruje se čovjeku koji zna slušati svoje zaposlenika i koji funkcionira na principu feedbacka. Isto tako autori feedback smatraju važnim komunikativnim kanalom i među zaposlenicima kompanije. Za funky šefa, ali i poslovanje kompanije, autori smatraju da treba biti manje konzervativan, konvencionalan i fokusirati se na razmišljanje izvan okvira. 

Funky business relevantan je i nakon 20 godina

A upravo su te karakteristike danas glavne odrednica biznisa u modernim kompanijama koje žele biti tržišno konkurentne. 
Neobično ime 'Funky business' autori su odabrali uspoređujući svjetske poslovnu budućnost s funk glazbom. Tehnologija je, kažu, "ritam sekcija funky businessa, a njezin osnovni prinos stvarnosti stvaranje je upravo informacijskih sustava. Danas informacije slobodno kolaju, ne možete ih izbjeći. One su poput pijeska koji se zavlači u kupaći kostim, pomalo živciraju i nemoguće ih se riješiti. Ritam nikada ne prestaje, a nalikuje na mistični napjev. Udarac za udarcem."

Autori su u knjizi naveli i da se globalna ekonomija mijenja pod utjecajem klimatskih promjena jer se s njima mijenjaju i opći uvjeti života. Tada je to zvučalo svakako moguće, ali daleko jednom u budućnosti. Danas smo svjedoci da su klimatske promjene došle neočekivano brzo i itekako presložile prioritete u cjelokupnoj ideji biznisa. Kompanije redom zagovaraju politiku nepušenja i zdravog života zaposlenika, godišnji budžeti se formiraju uzimajući u obzir stavke vezane za reciklažu, a automobilima na diesel gorivo u razvijenim zemljama zabranjuje se vožnja u središtima velikih gradova.      

Nordstrom i Ridderstrale su još prije dva desetljeća znali da će Google i mreže poput Facebooka biti novi najpropulzivniji poslovni pothvati, znali su da će kompanije težište staviti na individualizam, na cjeloživotno učenje i na funk svake pojedine ličnosti. Upozorili su da funky kompanija može biti uspješna samo ako se digitalizira sukladno trendovima i tržištu. Napisali su sve to u svojoj knjizi 1999., a danas - 20 godina kasnije, kompanije koje žele biti uspješne mijenjaju se u skladu s 'funky' receptom.