To je to što me zanima!

Uspjeh Ruđerovaca: Na pragu otkrića za energiju budućnosti

Vodik se razmatra, a naveliko već ulazi u primjenu, kao ekološki prihvatljiv nosač energije koji bi zamijenio danas dominantna fosilna goriva, no problem je njegova pohrana
Vidi originalni članak

Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB) Nikola Biliškov i Danijela Vojta, u suradnji s domaćim i međunarodnim znanstvenicima, objavili su rad u kojem su, nizom eksperimentalnih tehnika, opisali tehnološki važan proces termičkog raspada amonijevog borana, spoja koji se intenzivno istražuje kao potencijalni materijal za kemijsku pohranu vodika u čvrstom stanju.

Vodik se razmatra, a naveliko već ulazi u primjenu, kao ekološki prihvatljiv nosač energije koji bi zamijenio danas dominantna fosilna goriva, priopćeno je u petak s IRB-a.

Amonijev boran i njegovi derivati spadaju među najperspektivnije kemijske sustave za pohranu vodika u čvrstom stanju. Osim toga, te sustave karakterizira niska molekulska masa, relativno velika otpornost na normalne uvjete, te niska temperatura otpuštanja vodika, koja se kemijskim modifikacijama može dodatno sniziti.

Najvažniji rezultat istraživanja je potpuni izostanak emisija borovih spojeva iz smjesa amonijevog borana s kalijevim bromidom, koji je kemijski vrlo sličan natrijevom kloridu, tj. običnoj kuhinjskoj soli. To otkriće otvara mogućnost znatnog unapređenja primjene amonijevog borana kao izvora vodika, i to vrlo jeftinim postupcima.

"Ovi rezultati označavaju otvaranje dva nova područja kemijskih istraživanja na razini Hrvatske, čime se i Laboratorij za kemiju čvrstog stanja i kompleksnih spojeva konsolidira u međunarodnoj zajednici istraživača materijala za kemijsku pohranu vodika u čvrstom stanju", navodi Biliškov.

Rad "High Influence of Potassium Bromide on Thermal Decomposition of Ammonia Borane" objavljen je u uglednom časopisu Journal of Physical Chemistry C, a osim znanstvenika IRB-a na njemu su sudjelovali Sandra Flinčec Grgac s Tekstilno-tehnološkog fakulteta, te znanstvenici Swiss Federal Laboratories for Materials Science and Technology i Mađarske akademije znanosti.

Idi na 24sata

Komentari 15

  • Rasplodni bik 06.11.2016.

    Samo nek je znanosti i tehnologije.

  • mrTrobec 06.11.2016.

    Jedan hektatr indijske konoplje daje dosta stedstava za bezbrizan zivot,a benzin za auto bio bi za uzgajivaca minotan trosak.

  • vana 3 06.11.2016.

    Da se ovi godina umjesto što se kralo našu lijepu, više davalo u znanost vjerujem da bi smo bili bogatija zemlja...

Komentiraj...
Vidi sve komentare