Možda ćemo već za desetak godina znati način kako ublažiti i usporiti starenje. To je posve realna mogućnost, a otkriće 'besmrtnosti’ stanica kvasca afričkog piva nam je temelj za otkriće koje ćemo primijeniti na ljudima, kaže dr.sc. Iva Tolić-Norrelykke (35), mlada hrvatska znanstvenica koja je sa svojim stručnim timom u Dresdenu nakon opsežnih istraživanja na tragu svojevrsnog eliksira mladosti. Od djevojčice koja je odrasla u novozagrebačkom naselju Travno zbog ljubavi prema znanju prešla je zadivljujući put do znanstvenice čije će ime možda uskoro stajati uz jedno od najrevolucionarnijih otkrića čovječanstva. Cilj joj je, kaže, bio odgovoriti na fundamentalno pitanje u biologiji - jesu li svi živi organizmi podložni starenju ili ipak postoje oni koji su ga na neki način sposobni izbjeći?
Pune četiri godine Iva je sa četiri studenta i kolegom fizičarem proučavala rodoslovna stabla kvasca afričkog piva. Kod diobe drugih kvasaca stanica majka stvara mladu stanicu kćer, a sama nastavlja živjeti i dijeliti se. Nasuprot tomu, kod kvasca koji je proučavao tim dr. Tolić-Norrelykke, stanica majka se dijeli u dvije jednake stanice kćeri. To znači da nakon diobe stara stanica prestaje postojati, a ostaju samo mlade i tako iznova. Drugim riječima, pojašnjava znanstvenica, stručni tim je zapravo otkrio da je kvasac uvijek mlad, odnosno besmrtan.
- Sad moramo otkriti koji molekularni mehanizmi čine ovaj kvasac posebnim. Moguće je da on posjeduje vrlo efikasne mehanizme popravka oštećenja u stanici. Kad to shvatimo, moći ćemo razmišljati kako modificirati ljudske stanice da bi i u njima funkcionirali mehanizmi regeneracije - objasnila je proceduru znastvenica Iva Tolić-Norrelykke. Zlouporabe otkrića se, kaže, boji, ali to nažalost više nije u domeni znanosti i znanstvenika. Mlada znanstvenica za sebe kaže da je imala sretno djetinjstvo u Travnom, a u školi je uvijek voljela matematiku. Prije upisa na fakultet počele su je zanimati prirodne znanosti, a budući da je najviše fascinira pitanje “što je to život i kako funkcionira”, odlučila je studirati molekularnu biologiju. Od tada, kaže, voli ovu granu znanosti kombinirati s matematikom i fizikom, a impresivni put obrazovanja odveo ju je u Institut “Max Planck” u Dresdenu, gdje sad radi.

BESMRTNE STANICE KVASCA
Stanica kvasca odumre čim se podijeli na dvije nove (slika 3) i tako je kvasac (slika 4) uvijek “mlad”, odnosno besmrtan. Isti princip funkcioniranja će znanstvenica i njezina ekipa pokušati primijeniti na ljudskim stanicama.

1974.
Iva je rođena u Zagrebu i odrastala u naselju Travno. Oduvijek je voljela čitati i učiti o biologiji.

1996.
Diplomirala molekularnu biologiju na Sveučilištu u Zagrebu i doktorirala šest godina kasnije.

2004.
Zapošljava se na Institutu “Max Planck” u Dresdenu, gdje vodi grupu koja proučava stanice.

2018.
Ivino će ime možda stajati uz jedno od najvećih otkrića - kako usporiti proces starenja.