Svaku reakciju i napredak sigurnosnih tvrtki prate i cyberkriminalci koji stvaraju nove prijetnje i i načine pristupa podacima raznih organizacija. Kako nas nekoliko dana dijeli od 2017. godine, stručnjaci iz Symanteca analizirali su na kojim sve područjima možemo očekivati prijetnje u sljedećoj, ali i godinama nakon ove. 

IoT (Internet stvari)

Sve veća prisutnost i oslanjanje korisnika i uređaja na oblak. I dalje ćemo viđati prijelaz prema modernom radnom mjestu kako kompanije budu dopuštale svojim zaposlenicima uvođenje novih tehnologija – kao što su uređaji koje možemo nositi na sebi, virtualna stvarnost te uređaji koji se mogu spojiti na IoT – u svoje mreže dok se istovremeno podržava sve raspršenija radna snaga kakvu omogućavaju aplikacije i rješenja u oblaku. Poduzeća će trebati prebaciti fokus s čuvanja krajnjih uređaja na zaštitu korisnika i informacija po svim aplikacijama i uslugama.

Povezani automobili će biti ucjenjivani. Kako automobili budu sve više dobivali mogućnost povezivanja, samo je stvar vremena kad ćemo vidjeti automobilsko hakiranje velikih razmjera. To bi moglo uključivati automobile od čijih se vlasnika traži otkupnina, računalno provaljivanje u samostalne automobile da bi im se doznala lokacija i da bi ih se moglo oteti, neautorizirani nadzor i prikupljanje podataka te druge prijetnje automobilima. Ovo će također dovesti i do razmatranja odgovornosti između prodavača softvera i proizvođača automobila što će imati dugoročne implikacije na budućnost povezanih automobila.

IoT uređaji će sve više ulaziti u kompanije. Osim što će morati provjeravati ranjivost računala i mobilnih uređaja, timovi za odgovor na incidente će morati razmatrati i termostate i druge povezane uređaje kao točke za ulaz u mrežu. Slično kao što su ispisni poslužitelji korišteni za napade prije nekoliko godina, skoro sve u kompanijama je sada povezano na internet i trebat će se štititi

Sve više IoT DDoS napada. Listopadski napad na Dyn demonstrirao je ogromni broj IoT uređaja koji nisu zaštićeni i koji su strahovito ranjivi na napade. Kako se sve više IoT uređaja bude instaliralo na masovnom tržištu, povećat će se rizik od upada. Kad se nesigurni uređaji pojave na tržištu, postaje skoro nemoguće riješiti problem bez da ih se opozove ili izdaju sigurnosne obnove. Kako će se ovaj nedostatak sigurnosti nastaviti u doglednoj budućnosti, broj IoT napada će se samo povećavati.

Dinamika stvaranja oblaka definira budućnost kompanija

Korporacijska mreža će se širiti i postajati sve nedefiniranija i difuznija. Radna je snaga mobilnija nego ikad prije, pa će potreba da se primarno štiti mreža u prostorijama kompanije postajati sve kratkovidnija. Firewall kojim se brani jedna mreža postaje beskoristan ako je mreža spojena na oblak. Sve će se kompanije početi prebacivati na Wi-Fi i servise u oblaku umjesto da investiraju u skupa i beskorisna mrežna rješenja.

Ransomware će napadati oblak. Uz dosadašnji pomak prema skladištenju i servisima u oblaku, oblak postaje vrlo profitabilna meta za napade. Oblak ne štite firewallovi ili tradicionalnije sigurnosne mreže, pa će doći do promjene u lokaciji na kojoj kompanije trebaju braniti svoje podatke. Napadi na oblak mogu rezultirati višemilijunskim štetama i gubitkom kritičnih podataka tako da će potreba za zaštitom postati još presudnija.

UI/strojno učenje će zahtijevati sofisticirane Big Data mogućnosti. U 2017. će strojno učenje i umjetna inteligencija i dalje nastaviti rasti - Forrester predviđa da će investiranje u umjetnu inteligenciju porasti za 300 posto samo u idućoj godini. S tim rastom dolazi novo dublje razumijevanje koje će kompanije moći iskoristiti kao i sve raširenija suradnja između ljudi i strojeva. Sa sigurnosnog gledišta, ovo će širenje na više od jednog načina utjecati na organizacije – to uključuje i krajnje točke mreže i mehanizme u oblaku. Kako novi oblici strojnog učenja i umjetne inteligencije budu nastavili ulaziti na tržište, kompanije će trebati investirati u rješenja koja mogu prikupiti i analizirati podatke s bezbrojnih krajnjih točaka mreže i senzora napada u raznim organizacijama i industrijama te na raznim zemljopisnim točkama. Ova će se rješenja pokazati bitna u učenju strojeva kako da operiraju na frontama globalne bitke koja se svakodnevno mijenja iz minute u minutu.

Cyberkriminal

Otpadničke nacionalne države će se financirati krađom novca. Postoji opasna mogućnost da se otpadničke nacionalne države povežu s organiziranim kriminalom zbog vlastitog profita, kao što smo vidjeli u SWIFT napadima. To bi moglo rezultirati isključivanjem nacionalnih političkih, vojnih ili financijskih sustava.

Zloćudni softver bez datoteka će se širiti. Infekcije bez datoteka – one koje su pišu izravno u RAM računala i ne koriste baš nikakve datoteke za prijenos – teško je otkriti jer često izbjegnu metode za sprečavanje upada i antivirusne programe. Ovaj se tip napada povećao u 2016. te će dobivati na značaju u 2017., najvjerojatnije kroz napade na PowerShell.

Zloupotreba Secure Sockets Layera (SSL) dovest će do sve većeg broja phishing stranica koje koriste HTTPS. Povećanje popularnosti besplatnih SSL certifikata u sprezi s Googleovom nedavnom inicijativom da se stranice koje imaju samo HTTP označe kao nesigurne oslabit će sigurnosne standarde i dovesti do širenja spear-phishing i zloćudnih programa koji su posljedica zloćudne pretraživačke optimizacije.

Dronovi će biti korišteni za špijunažu i eksplozivne napade. Ovo bi se moglo vidjeti već u 2017., ali je vjerojatnije da će se pojaviti kasnije. Do 2025. možemo očekivati "otmice dronova" koje će presretati signale dronova i preusmjeravati dronove prema željama napadača. Uz tu mogućnost, možemo očekivati i da se razvije tehnologija hakiranja dronova kako bi se kontrolirali njihovi GPS-ovi i drugi važni sustavi.