Učenik bi u učenju trebao provesti od pet do osam sati na dan, uz obavezne slobodne vikende, navodi se u novim "Preporukama o organizaciji radnoga dana učenika tijekom održavanja nastave na daljinu" Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Ta dnevna satnica podrazumijeva nastavu u virtualnim učionicama, TV nastavu, te samostalno učenje.
Maturanti će ipak trebati nešto više vremena za pripreme za državnu maturu, no važno je za svakog učenika u njegovome domu osigurati miran kutak za učenje, te potrebnu opremu i udžbenike.
Kod mlađe djece roditelji su neizostavni u svakodnevnom radu, a pomoć će možda trebati i starijima.
Nastavnicima se preporučuje da "u najvećoj mogućoj mjeri potiče aktivnost učenika, ali i da mu se u tome procesu učenja pruže sva potrebna podrška i temeljni materijali za učenje".
Taj se materijal ne smije svesti samo na jedan izvor ili na čitanje iz udžbenika. Važno je davati i jasne upute kako istraživati temu i doći do drugih vjerodostojnih izvora, posebno onih na internetu.
Od roditelja se ne bi trebalo zahtijevati da printaju radne listiće i slično.
Neke od glavnih preporuka su:
- Dobro je da se pokuša uvesti i redovita struktura radnoga dana za učenike. Posebno je važno da roditelji o tome vode brigu kod mlađe djece koja pohađaju razrednu nastavu, a dobro je i da se određenih preporuka drže i stariji učenici.
-Vrijeme provedeno u učenju podrazumijeva vrijeme u kojem se poučava (u školi, odnosno putem sustava za nastavu na daljinu), ali i vrijeme samostalnoga ili suradničkoga učenja. Takvo ukupno vrijeme ovisi o uzrastu djeteta i kreće se od 5 do 8 sati dnevno tijekom radnoga tjedna. Učitelji trebaju voditi računa o opterećenju učenika. To podrazumijeva da se trebaju postići planirani odgojno-obrazovni ishodi, ali i da u sadržajima treba razlučiti ono što je bitno od onoga što je sporedno ili nije nužno.
U prosjeku, podjednako vremena učenik treba posvetiti proučavanju pripremljenoga materijala, kao i samostalnome radu. Cilj je da učenik s vremenom postane sve samostalniji i odgovorniji za vlastiti proces učenja, pišu iz Ministarstva.
Učenici razredne nastave trebali bi dnevno provesti pet sati dnevno učeći (to uključuje učenje i poučavanje). Možda se čini da je 5 sati dnevno zahtjevno, ali ne smije se zaboraviti da su učenici u fizičkoj učionici svaki dan provodili najmanje 4 sata, a poslije su učili kod kuće ili u produženome boravku te da su još i vikendom imali neke obveze oko nastave.
Tako nije prihvatljivo da se od roditelja traži da isprinta listić, već je dovoljno da učenik zadaću napiše u bilježnicu. Sve zadaće za svakoga učenika ne trebaju se slati svaki dan učitelju na provjeru, učitelj može napraviti raspored učenika koji će mu poslati zadaću taj dan, na taj način omogućava se individualizacija aktivnosti, prilagodba pojedinim učenicima i ishodima učenja.
Nije ključno pratiti videolekcije na televiziji, one su dostupne na mrežnim stranicama Škole za život pa se mogu pregledavati i upotrebljavati redoslijedom koji učenicima i nastavnicima odgovara. Međutim, ukoliko nastavnik odluči ne koristiti te materijale, mora izradi svoje i pritom nije dovoljno učenike samo uputiti da nešto nauče iz udžbenika jer takav pristup ne daje dobre rezultate u svladavanju gradiva većine predmeta.
Primjerice, većina učenika ne može naučiti razlomke samostalno iz udžbenika. Važna je i ujednačenost među predmetima, i tu je uloga razrednika i koordinacija nastavnika u virtualnoj zbornici i virtualnoj učionici važna.
Oko sedam sati učenja
Učenici u prvome, drugom i trećem razredu u prosjeku bi trebali učiti oko 7 sati dnevno (uključujući učenje i poučavanje). Navedeno ne uključuje učenje vikendom, ako učenici uče i vikendom, broj sati tijekom radnoga tjedna se smanjuje. Nastavnici se trebaju međusobno koordinirati oko ravnomjernoga opterećenja učenika tijekom radnoga tjedna. Nije nužno da se sve videolekcije prate na televiziji ili da one postanu jedini način učenja i potpore učenicima.
Međutim, ako se nastavnici odluče ne oslanjati se na lekcije koje su pripremljene u centralnim servisima, onda slične materijale trebaju pripremati samostalno i davati jasne upute učenicima u svim izvorima koje trebaju koristiti.
Isključivo izvođenje nastave na daljinu putem videokonferencije ili audiokonferencije u realnome vremenu na kojima sudjeluju svi učenici ne preporuča zbog velikog opterećenja online sustava, ali i zato što postoje primjereniji načini organizacije nastave na daljinu.
Napominjemo da postoje predmeti koji nisu pokriveni centralnim rasporedom koji objavljuje MZO te nastavnici sami trebaju pripremati materijale i upute za takve predmete. Srednje škole u strukovnim programima, kojih je više od 250, upućujemo na mrežne stranice Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih za dodatne materijale za strukovne predmete.
Flipped Classroom
Za maturante bi bilo potrebno uložiti 8 sati dnevno u učenje i tako 5 dana u tjednu. Za maturante, ali i za ostale učenike srednje škole, preporuča se model obrnute učionice (flipped classroom). Prema tom modelu učenici pročitaju što treba o nekoj temi, pogledaju videomaterijal ili na neki drugi način samostalno istraže temu, a onda u virtualnoj učionici postavljaju pitanja, raspravljaju i rješavaju problemske zadatke ili argumentiraju svoje stavove.
Kod svih učenika, a posebno srednjoškolaca, potrebno je raditi na razvoju samostalnosti i odgovornosti. Kod maturanata bi te kompetencije trebale osigurati da se bez posebne potpore roditelja uspješno pripremaju za nastavu i postižu sve planirane ishode učenja. Subotom će na RTL 2 biti osiguran i redoviti program priprema za državnu maturu za učenike završnih razreda srednjih škola.
Organizacija nastavne jedinice u trajanju od 60 minuta može biti oblikovana na sljedeći način:
Videolekcija u trajanju od otprilike 15 minuta - snima ju sam nastavnik ili koristi materijale koje priprema MZO
Učenik govori ili piše temeljem zadataka iz videolekcije ili napiše sažetak u vremenu od 15 minuta
Samostalni rad učenika (ponavljanje, istraživanje, čitanje, pisanje, rasprava ili praćenje rasprave) u trajanju od 30 minuta
Nastavnik ne smije jednostavno uputiti učenike na videolekcije bez dodatnih uputa, praćenja i podrške, a nije dobro ni da se učenika previše optereti ili da se poučavanje prebacuje posredno na roditelja.