Pojavili su se malo nakon zalaska Sunca. Oblaci su sjajili toliko žarko da nisam mogao gledati direktno u njih, napisao je u ponedjeljak Norvežanin Ivar Marthinusen, koji je fotografirao jedinstvene sedefaste oblake. Ti rijetki oblaci nastaju uglavnom zimi u blizini Arktika i Antarktike. Stvaraju se na visinama od oko 25 kilometara, a da bismo ih vidjeli u punom sjaju, temperatura na kojoj nastaju mora biti -85 Celzijevih stupnjeva.
Nisu pravi oblaci, puni su štetnih molekula
- Oni su rijetki jer nisu kao pravi oblaci, samo od kapljica leda i vode. Sastoje se od kristalića leda, sumpornih spojeva i raspršene dušične kiseline - kazala nam je Zvjezdana Bencetić Klaić s PMF-a.
Ono zbog čega su oni posebno zanimljivi je to što direktno utječu na stvaranje ozonskih rupa. U njima se nalaze i freoni, štetne molekule koje razaraju atmosferu. Na te oblake i štetnost upozorila je još 2002. Svjetska meteorološka organizacija.
- Mislim da definitivno nije poznato što se događa s ozonom. Ta rupa je rasla, ali se i počela smanjivati i trebat će nam još desetljeća da znanstvenici otkriju stvarne uzroke - kazao nam je akademik Vladimir Paar.
Da čovjek zaista utječe na ozonski omotač, potvrdio je i astronom Korado Korlević.
- U stratosferi se nalazi razno smeće i svemirska prašina, koji štetno utječu. Svaki put kad rakete prolaze, i one također uništavaju taj sloj - kaže Korlević.
Paar upozorava: Sunce sve slabije štiti Zemlju
No akademik Paar upozorio je na samo Sunce, koje u zadnjih deset godina sve slabije štiti Zemlju.
- Magnetno polje Sunca slabi, pa do nas dolazi sve više kozmičkog zračenja. I to utječe na dodatno stvaranje oblaka - rekao je akademik. Dodao je da svjetski znanstvenici detaljno istražuju fenomen, a kolika je šteta, znat ćemo tek u budućnosti.