Naša budućnost na Zemlji mogla bi biti naša prošlost. Znanstvenici pokazuju da čovječanstvo preokreće dugotrajni trend hlađenja koji traje 50 milijuna godina i za to nam je trebalo samo dva stoljeća.
Tri različita modela klimatske budućnosti Zemlje pokazuju da će se klima, ako se ne ograniči emisija stakleničkih plinova, nastaviti zagrijavati sve dok u 2100. ne bude nalikovala geološkom razdoblju eocena.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Proceedings of National Academy of Sciences do 2030. klima na Zemlji nalikovat će onoj sredinom pliocena, što je povratak više od tri milijuna godina u geološku prošlost. Bez smanjenja emisije stakleničkih plinova naša će klima do 2150. biti usporediva s toplim eocenom koji je bio bez leda, razdoblju koje je obilježilo Zemlju prije 50 milijuna godina.
- Ako o budućnosti razmišljamo kroz prizmu prošlosti, to kamo idemo je za ljudsko društvo neistraženi teritorij - kaže voditelj istraživanja Kevin Burke sa sveučilišta Wisconsin-Madison.
- Krećemo se prema vrlo dramatičnim promjenama u vrlo ubrzanom vremenskom okviru preokrećući trend hlađenja planeta u nekoliko stoljeća - dodao je.
Sve vrste koje danas žive na Zemlji imale su pretke koji su preživjeli eocen i pliocen no mogu li se ljudi te flora i fauna prilagoditi tim brzim promjenama ostaje za vidjeti. Ubrzana stopa promjena čini se da je brža od bilo čega što je život na Zemlji prije iskusio.
- Ljudi imaju problema predvidjeti kako će svijet izgledati za pet ili deset godina. Ovo je oruđe za to - da o promjenama promišljamo koristeći duboke geološke analogije Zemljine povijesti - kaže Burke.
Tijekom eocena kontinenti na Zemlji bili su bliži i globalne su temperature bile prosječno 13 celzijevih stupnjeva više nego što su danas. Dinosauri su nedavno izumrli i prvi sisavci poput prakitova i prakonja širili su se planetom. Na Arktiku su bile močvarne šume poput onih koje danas vidimo na jugu SAD-a.
U pliocenu Sjeverna i Južna Amerika tektonski su se spojile, klima je bila suha a kopneni mostovi omogućavali su širenja životinja po kontinentima i stvorile su se Himalaje. Temperatura je bila 1,8 do 3,6 celzijevih stupnjeva više nego što je danas.
Za potrebe istraživanja znanstveni tim je ispitao sličnosti klimatskih projekcija i nekoliko razdoblja geološke povijesti koja uključuju rani eocen, sredinu pliocena, posljednje međuledeno razdoblje prije 129 do 116 tisuća godina, sredinu holocena prije šest tisuća godina, predindustrijsko razdoblje (prije 1850.) i početak 20. stoljeća.
Modeli pokazuju da zagrijavanje kreće iz sredine kontinenata i širi se prema obalnim područjima.