Iako su mu sustavi za slijetanje otkazali, a nakon 57 sati je ostao bez rada, robot Philae koji je sletio na komet 67/P Čurjumov-Gerasimenko, osvojio je sa svojom letjelicom Rosettom priznanje časopisa Science za znanstveno postignuće godine.

Europska svemirska agencija uspjela je komet 67P dodati kao tek sedmo mjesto u Sunčevu sustavu na koje smo spustili naše letjelice. No, priznanje je ESA zaslužila zbog kompleksnosti misije koja je uključivala manevriranje kroz Sunčev sustav, lov za kometom koji je trajao 10 godina i na kraju skeniranje svemirske stijene na koju su sletjeli u studenom. Ali, Philae se pritom nekoliko puta odbio i završio u sjeni litice te bez dovoljno sunčeve energije 57 sati kasnije otišao u standby režim. No, u tom je kratkom periodu uspio poslati gomilu podataka, a sama Rosetta i dalje će pratiti komet na svom putu u kojem će se približiti Suncu. Rosetta je otkrila i da se izotopi u vodi na kometu razlikuju od one na Zemlji, što je zadalo velik udarac teoriji da je voda na Zemlju stigla iz leda u kometima.

Krv kao eliksir mladosti

Istraživanje nekoliko skupina pokazalo je da krv ili neki sastojci iz krvi mladih miševa mogu pomladiti mišiće i mozak starijeg miša. Ovo otkriće moglo bi imati velik utjecaj, ako će rezultati biti slični i kod ljudi, a ideja se već testira. Testovi uključuju studiju s 18 sredovječnih i starijih ljudi s Alzheimerom, kojima se daju injekcije krvne plazme od mlađih odraslih osoba. Sljedeće godine bi trebali znati je li to pomoglo u borbi s demencijom.

Umjetnici od davnina

Za crteže u spilji Maros na indonezijskom otoku Sulawesiju vjerovalo se da su stari oko 10.000 godina. No, nova istraživanja pokazuju da su barem četiri puta stariji, odnosno otprilike kao i crteži u spilji Chauvet u Francuskoj. Starost crteža mjerili su radioaktivnim raspadom urana u stalaktitima koji su se pojavili iznad crteža.

Kako su se razvijale ptice

Na listu časopisa Science uvrstili su se i pomaci u razumijevanju evolucije ptica. Otkrića na fosilima u Kini pokazala su da su se karakteristike poput perja javljala i ranije u povijesti dinosaura. Perje se nije razvijalo samo za let već je služilo za izolaciju, vizualni dojam, ali i ravnotežu. Nekoliko studija na vrstama od kojih su nastale ptice pokazalo je da su s vremenom bile sve manje i manje te da su razvijale tanje kosti, dok se nisu pojavile ptice kao što ih imamo danas.

Proširili genetsku abecedu

Posjetitelji Sciencea najviše su glasova dali za rad znanstvenika koji su proširili "genetsku abecedu". Kod gotovo svih živih bića nukleotidi C, G, A i T su glavni sastojak DNK. No, znanstvenici su u laboratoriju bakteriji Escherichia coli uspjeli dodati umjetne nukleotide X i Y. To istraživanje sugerira da se može natjerati bakteriju da se ponaša na način neuobičajen u prirodi, no znanstvenici napominju da se ovakva bakterija ne može replicirati.

Science je još izdvojio i rad na stanicama koje same mogu proizvoditi inzulin, istraživanje na robotima koji u formaciji ili roju mogu surađivati i graditi zajedničke stvari. Priznanje je zaslužio i rad na čipovima koji obrađuju informacije slično mozgu, a kad se govori o mozgu, znanstvenici su kod miševa uspjeli izbrisati sjećanja i umetnuti nova.

Rad brojnih znanstvenika u budućnosti će biti puno jeftiniji zahvaljujući malenim CubeSat satelitima. Kocke visoke 10 centimetara sadrže svu potrebnu opremu, a u testovima su ih lansirali s Međunarodne svemirske postaje.

Orion označava početak nove ere istraživanja svemira

NASA je uspješno testirala novu kapsulu Orion, koja bi trebala biti prijevozno sredstvo kojim će ljudi otići u istraživanje svemira izvan okova Zemljine orbite. Letjelici predstoje još brojni testovi, no u sljedećem bi desetljeću njome astronauti trebali stići do jednog asteroida, a potom i na Mars.

3D printanje stiglo i u svemir

Nakon što su instalirali prvi 3D printer na Međunarodnoj svemirskoj postaji, astronauti su nedavno isprintali i prvi korisni alat. Znanstvenici su na Zemlji dizajnirali ključ, poslali ga e-mailom na ISS, gdje je sloj po sloj nastao sasvim novi komad alata. To će u budućnosti astronautima olakšati rad jer neće morati čekati na neke dijelove već će ih moći sami izraditi, no sama tehnologija ima široko otvorene mogućnosti primjene...