Renata i Marko su samostalno vrlo detaljno razradili raspored prostorija u novoj kući. U podrumu su predvidjeli pomoćne prostorije; kotlovnicu, veš kuhinju, i jedan zaseban dio koji će se koristiti kao radna prostorija. Podrumski dio je neovisan od životnog dijela na prizmelju gdje će obitelj provoditi najviše vremena. Tu su predviđeni dnevni boravak s izlazom na terasu, kuhinja i spavaće sobe. Na katu je prostor s vlastitom kuhinjom i kupaonicom namjenjen njihovoj najstarijoj kćeri. Ravni krov će se koristiti kao terasa.

S vrlo jasnom vizijom, Jelušići su se obratili Tomislavu Rukavini, ovlaštenom projektantu koji će izraditi projekt njihove buduće kuće. Projekt počinje već upoznavanjem investitora i projektanta. Vrlo je važno da projektant upozna navike budućih stanara, njihova životna uvjerenja, uskladi želje, potrebe i mogućnosti.

„Jelušići su došli u moj projektni studio s jasnom vizijom i tlocrtom kuće. Na početku smo ustanovili da kuća mora biti „zelena“, odnosno mora trošiti što je moguće manje neobnovljivih izvora energije, mora biti ekološki prihvatljiva, a opet ne nametati previše pravila prilikom korištenja. Nije im bila važna energetska klasifikacija kuće prema potrošnji energije, ali željeli su iskoristiti razna tehnička rješenja kako bi postigli manju potrošnju. Morao sam se uklopiti u taj okvir imajući na umu sve važne parametre projekta“, prisjeća se uvodnog razgovora Tomislav Rukavina, diplomirani inženjer arhitekture.

Za postizanje niskoenergetske potrošnje, tj potrebe kuće da za grijanje troši manje od 30 kWh/m2 godišnje potrebno je prvenstveno voditi računa o dobroj termoizolaciji. Dobra toplinska izolacija rezultira višom površinskom temperaturom unutrašnjih zidova zimi, odnosno nižu temperaturu ljeti. To omogućava ugodnost prostora, bez toplinskih gubitaka. Bolja toplinska izolacija temelji se na debljini izolacije.

Imajući to u vidu, projektant je predložio Ytong Multipor termoizolacijsku ploču od 20 cm, plus 30 cm Ytong zida što će ih dovesti do visokog energetskog razreda A, a moguće je i da radi kvalitetne izolacije potrošnja energije za grijanje i hlađenje prostorija realno padne ispod 15 kWh/m2, što zadovoljava standard pasivne kuće odnosno A+. Projektant je predvidio debljinu zida od 50 cm, a na dijelovima sa drvenim ventiliranim pročeljem i 60 cm, što je u dijelu toplinske uštede dvostruko više od standarda. „Bolje gledati dugoročno i uložiti u dobru izolaciju i od početka štedjeti na računima za grijanje i hlađenje“, savjetuje Tomislav Rukavina. Smanjenjem toplinskih mostova ugodnost u prostoru se znatno poboljšava. Toplinski mostovi su površine na građevnom elementu gdje je povećan prolaz topline a koje je potrebno izolirati na način da se toplinski što je moguće više izjednače sa ostalim dijelovima vanjske ovojnice kuće. Prilikom projektiranja, i kasnije prilikom izvedbe mora se posebno paziti na spojeve vanjskog zida, izbor prozora i vrata te njihovu pažljivu ugradnju.

Negrijane prostore treba dobro izolirati od grijanih i spriječiti gubitak topline kroz izolacijsku ovojnicu kuće.  U ovom trenutku još nije odlučeno koji će se prozori ugraditi, no sigurno je da će se iskoristiti orijentacija kuće na način da će staklene površine prema jugu biti većih dimenzija kako bi u unutrašnjost propustile sunčevo zračenje. Listopadno drveće ljeti će raditi sjenu, a zimi propuštati sunčevo zračenje i tako zagrijavati prostor. Prostorije u kojima se najviše boravi preko dana stoga su predviđene na južnoj strani kuće. Sa sjeverne strane prozori su manji kako bi spriječili gubitak topline. Spavaonice i pomoćne prostorije zahtjevaju manje dnevnog svjetla stoga su smještene u ovom dijelu kuće. Veliki bor našao se na idealnom mjestu kako bi sjevernu stranu kuće zimi štitio od hladnih vjetrova

Sastavni dio glavnog projekta je i troškovnik. Tu se točno opisuju svi potrebni materijali i radovi te se točno navode potrebne količine. Kako bi se dobio pregled svih pojedinačnih troškovnika, obuhvaćaju se pojedinačne cijene po određenim pozicijama, vrednuju se i onda se sačinjava lista svih ponuda. Ovdje je važna uloga arhitekta da procijeni kvalitetu i cijenu, i procijeni je li za konkretni projekt ponuđeni proizvod adekvatno rješenje. Nakon toga slijedi sklapanje ugovora između investitora i izvođača radova. Nakon dobivanja građevinske dozvole izrađuje se građevinski plan termina, s planiranim početkom gradnje pojedinačnih faza kao i njihovo trajanje.

Dok se ishodi građevinska dozvola, dobro je obići buduće susjede i dobiti njihov pristanak, ne samo radi dobrosusjedskih odnosa već i da se pravovremeno reagira na moguću žalbu. Važno je ugovoriti i Nadzornog inženjera koji će nadzirati gradnju i izvođenje radova sve do useljenja. Njemu se dostavlja kompletna dokumentacija koju on vrlo važljivo mora pregledati, ukazati na moguće greške prilikom projektiranja, te predložiti alternativna rješenja. On je važna osoba na gradilištu jer u ime investitora vodi dnevnik gradilišta, i pred zakonom odgovara za sve radove na gradilištu. Projektant i Nadzorni inženjer surađivat će kroz faze gradnje sve do useljenja.

U glavnom projektu postoji dio koji govori kako na siguran način srušiti postojeći objekt i zaštititi okolne objekte i osobe koje se zateknu na ili u neposrednoj blizini gradilišta, te kako deponirati materijal nakon rušenja. Na što su sve obraćali pažnju prilikom rušenja i kako su tekle pripreme gradilišta saznali smo na licu mjesta, a informacije dostavljamo u nastavku.