Čovjek je svjetlo naučio doživljavati isključivo kao vizualni efekt iako ono ima i niz ne-vizualnih efekata. Jedan od njih jest činjenica da svjetlo regulira nivo aktivnosti kod svih živih bića pa tako i kod ljudi (psihofizičku spremnost – budnost) te bitno utječe na nivo raspoloženja. Visok intenzitet svjetla i hladna boja (više od 4000K) utječe na povećanu aktivnost i koncentraciju. Konkretno, kod stambenih prostora preporučljivo je birati topliju boju svjetla jer tako smo evolucijom naučili – u večernjim satima kad nam je potreban odmor i opuštanje prirodno (sunčevo) svjetlo je toplije i manjeg intenziteta od podnevnih vrijednosti.

Obzirom na gornje činjenice, bitno je već kod projektiranja voditi računa o boji i intenzitetu svjetla u ovisnosti o namjeni objekta.

U objektu za stanovanje investitor će se rjeđe susretati sa strogo tehničkim pojmovima vezanim uz rasvjetu, ali važno je znati neki osnovni svijetlo-tehnički pojmovnik. Obratili smo se stručnjacima tvrtki Lighting i Osram koji su nam pojasnili pojmove s kojima ćete se najčešće susretati:
       
Razina rasvijetljenosti – podatak o tome koliko svjetla imamo ili moramo imati na plohama (uključujući i radne plohe), a bitna je za obavljanje određenih aktivnosti. Vrijednosti su definirane u standardima i preporukama. Uz taj podatak često se govori i o ujednačenosti (jednolikosti) rasvjete.

Boja svjetlosti – boju svjetlosti definiramo u stupnjevima Kelvina. Što je broj veći to je boja svjetlosti "hladnija“ (naginje prema plavkastoj). Za usporedbu, žarulja s žarnom niti  ima temperaturu boje od 2700K i smatramo ju "toplim“ izvorom, a fluo cijevi prve generacije (koje pamtimo po plavičastoj svjetlosti) imaju 6500K i govorimo o "hladnoj“ svjetlosti. Svi ostali izvori uglavnom su unutar te dvije vrijednosti. Bitno je znati i da se boja svjetlosti mora uskladiti s razinom rasvijetljenosti, jer se u prostorima niske razine osvijetljenosti ugodnije osjećamo uz toplu svjetlost, a u prostorima visoke razine rasvijetljenosti (potrebne za obavljanje određene aktivnosti) preporuča se hladnije svjetlo – vezano na dnevne aktivnosti u radnim prostorima – uredima.
Pojam "topla“ i "hladna“ svjetlost u smislu boje svjetlosti nije povezana s količinom topline koju izvor emitira. 

Efikasnost izvora svjetlosti – podatak koji govori koliku količinu svjetla izvor svjetlosti daje za uloženu snagu (lm/W) (time i potrošnju energije). Ovo je osnova za kategorizaciju u klase energetske učinkovitosti (A-E), što je i navedeno na izvorima svjetla.

Efikasnost svjetiljke – podatak koji govori koliku količinu svjetla proizvedenog od izvora svjetiljka šalje na površinu koju želimo rasvijetliti.

Neki od pojmova su i općepoznati kao npr.  sjajnost, sjena, bliještanje i sl. a oni su više vezani uz ugođaj kako mi osjećamo i vidimo određeni efekt rasvjete.  Od tehničkih pojmova najčešće su to pojmovi o željama i mogućnostima upravljanja (regulabilnost izvora i svjetiljaka, mogućnost kreiranja scena) i energetskim stranom rasvjete (potrošnja).  

Što je to LED rasvjeta i zrače li zaista štedne žarulje čitajte u sljedećem članku.