Znanstvenici tvrde da je moguće da će se ove ili sljedeće godine led na Arktiku otopiti. Tako nešto se nije dogodilo u prethodnih 100.000 godina.

Satelitski podaci koje je objavio američki nacionalni centar za snijeg i led pokazuju da je ove godine 1. lipnja izmjereno da led prekriva oko 11,1 milijun kvadratnih kilometara Sjevernog polarnog mora, a da je prosjek za zadnjih 30 godina bio 12,7 milijuna kvadratnih kilometara. Razlika je više od 1,5 milijuna kvadratnih kilometara i to je veličina kao šest Velikih Britanija. 

- Čak i ako led ne nestane u potpunosti vrlo je vjerojatno da će ovo biti rekordno niska godina, uvjeren sam da će biti manje od 3,4 milijuna kvadratnih kilometara pokrivenih ledom - rekao je Wadhams. Dodaje da postoje realne šanse da se ta cifra spusti i na samo milijun kvadratnih kilometara.

- Topljenje leda se odnosi na središnji dio Arktika i Sjeverni pol - rekao je Wadhams.

Većina preostalog leda ostat će zarobljena unutar otoka duž kanadske obale. Vrtoglavo zagrijavanje Sjevernog pola povezano je s ekstremnim vremenskim prilikama kao što su poplave u Velikoj Britaniji i sezona tornada u SAD-u. I led na sjevernoj obali Rusije se znatno smanjio pa je more toplije. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature, za pet će godina prosječna globalna temperatura porasti za 0,6 stupnjeva. 

Profesorica Jennifer Francis sa Sveučilišta Rutgers u SAD-u koja je istraživala efekt Arktikia na vrijeme je skeptična oko Wadhamsovih predviđanja. Kaže kako je moguće da se tako nešto dogodi između 2030. i 2050. godine.

Rekla je da se ipak suočavaju s veoma neobičnom situacijom na Arktiku i dodaje da su količine leda bile rekordno niske u siječnju, veljači, ožujku, travnju i svibnju i da je to vrlo zabrinjava. Vjeruje da će se novi rekord zabilježiti u rujnu, piše Independent.