Šesnaest dana je proteklo za čas, a kad smo se vratile u Split, pitale smo se jesmo li samo sanjale divan san, kažu učenice Obrtničke škole u Splitu.
Njih 11 sa svojim nastavnicama, profesoricom matematike i fizike Anom Grgurinović i profesoricom stručnih predmeta tekstila Gordanom Kulić, provele su dva tjedna na stručnom usavršavanju u srednjoj strukovnoj školi Omnia u gradu Espoou. Dvotjedni program u sklopu Erasmus projekta uključio je i posjet tvornici čokolade Fazer te glavnom gradu Helsinkiju, a djevojke kažu kako ih se jako dojmilo koliko je Finska sigurna zemlja, a ljudi društveno odgovorni.
- U školi Omnia imaju radionice opremljene najnovijim tehnologijama. U njima učenici, uz stručnu praksu, vježbaju i poduzetništvo. U svojim prostorijama primaju klijente, ali, doduše, naplaćuju manje nego u salonima - kaže nam prof. Grgurinović dodajući i kako je školovanje u Omniji besplatno za sve polaznike, pa i one koji nemaju finsko državljanstvo, iako oni moraju sami pokrivati troškove stanovanja i hrane. Kako ističu, obrazovanje je u svim područjima usmjereno na individualnost učenika.
Podržavaju sve učenike
- Svakom se učeniku izradi njegov osobni plan. Oni intervjuiraju i testiraju svakog učenika kako bi vidjeli koje kompetencije ima. Ako već ima neka znanja od prije, oslobođen je ponovnog polaganja. Ovo je i centar za cjeloživotno školovanje, što u Finskoj jako potiču. Ima učenika od 18 do 60 godina i lako se prekvalificirati. Finci kroz sustav uče djecu da budu nezavisni u svom razmišljanju, učenju i istraživanju. Odnosi između učitelja i učenika su prijateljski, atmosfera u razredima je opuštena, a učenici i nastavnici se oslovljavaju s imenima. Jedna od posebnih snaga finskih škola je način na koji škole podržavaju učenike koji se bore s raznim poteškoćama - objašnjava.
- Nastava se odvija bez zvona, a svatko ima pravo na besplatni topli obrok, uključujući salatu, mlijeko i kruh. To je naznačeno u državnom kurikulumu. U usporedbi s Hrvatskom, Finci izdvajaju značajan iznos za obrazovanje i jako su ponosni na svoje učitelje. Roditelji jako uvažavaju učitelje i njihov rad. Finci kroz sustav uče djecu da budu neovisni u svojem razmišljanju, učenju i istraživanju. Odnosi između učitelja i učenika su prijateljski, atmosfera u razredima je opuštena, a učenici i nastavnici se oslovljavaju imenima - kaže prof. Grgurinović, koju je oduševio i odnos prema kurikulumima,
- Kolege iz Finske kažu nam kako oni svoj kurikulum stalno mjenjaju, redovito prate trendove u obrazovanju. Oni smiju mijenjati kurikulum i na lokalnoj bazi, ako se primjerice neki segment obrazovanja tiče samo njih. Na unaprijeđenju vlastitog predmeta smiju raditi i profesori osobno. Kod nas je tako nešto nezamislivo, a u mijenjanju kurikuluma naprosto smo prespori - kaže nam, te dodaje kako su Finci na vrijeme prepoznali da u modernom svijetu dobro obrazovana populacija predstavlja bitan čimbenik za državni uspjeh citirajući i J. V. Snellmana (1806. – 1881.), filozof, novinar i političar koji je odigrao značajnu ulogu u finskom obrazovanju: 'U obrazovanju počiva sigurnost za malenu naciju kao što je to Finska.'
U knjižnicama printaju 3D
- U svakodnevnom životu fasciniralo me kako su jako odgovorni. Svaka osoba, svako dijete, na odjeći ima 'mačje oko', na torbi ili kao privjesak. Osobni prostor je puno veći nego kod nas, to je kod njih jedan metar i nema šanse da će vam netko 'dahtati' za vratom dok primjerice, stojite na šalteru. Djeca od šest, sedam godina sami putuju javnim prijevozom, vrlo je sigurna zemlja - prepričavaju nam dojmove. Kažu kako su se, prije nego su otputovali u Finsku, bojali da će ih tamo dočekati mrak i velika hladnoća, no iznenadili su se.
- Noć zaista padne rano, ali uz jaku osvjetljenost ulica i bijeli snijeg nismo imali dojam mraka. Nebo tijekom noći je svijetlo, pa i ako je oblačno. Hladno je, ali dobro smo se pripremili za to. Ljudi u javnom prijevozu su tihi i nikad vas neće uključiti u svoj razgovor, ali ako bilo koga zaustavite na ulici i pitate za pomoć u snalaženju rado će vam odgovoriti na engleskom. Knjižnice su besplatne za sve i tamo, osim što možete posuditi knjige ili surfati na internetu, možete nešto sašiti ili snimiti pjesmu, isprintati nešto na 3D printeru, urediti video ili pak iznajmiti izolirani prostor za učenje u kojem vas nitko neće ometati - kaže profesorica.
Ravnatelj Obrtničke škole, Davor Kulić kaže kako je od 2011. godine, 60 učitelja i 120 učenika njihove škole sudjelovalo u sličnim programima. Ukupno su od EU dobili 258.000 eura.
- Naši učitelji i učenici do sada su bili na Malti, Italiji, Portugalu, Nizozemskoj, Njemačkoj, Danskoj, Finskoj i Engleskoj. Lijepi su to projekti posebno jer potiču i natjecateljski duh među učenicima jer će na kraju najbolji ići na putovanje. Ti učenici i profesori nakon sudjelovanja u projektu drugima prenose stečeno znanje i tako obogaćujemo i druge kolege - kaže nam ravnatelj Kulić.