Što je mozak veći, to je životinja inteligentnija, bila je obećavajuća ideja znanstvenika. No kako dosad nitko nije uspio razgovarati sa slonom, koji ima triput veći mozak od čovjeka (4,78 kilograma), teorija im je pala u vodu. Teza kako veličina određuje pamet postala je još opasnija nakon što su znanstvenici izmjerili da je mozak muškaraca oko 100 grama ili u prosjeku sedam posto teži od mozga žene.
Budući da nisu mogli doći do ijedne suvisle definicije inteligencije, na kraju su se vratili onoj staroj kako nije važno koliko je velik nego što s njim činiš. New age znanstvenici potpiruju još veći mit kako svaki čovjek iskorištava tek oko deset posto kapaciteta mozga i da je ostali potencijal moguće “otključati”. Ako bi to bilo točno, tada većina ozljeda mozga ne bi imala nikakva značaja za čovjeka, upozoravaju neuroznanstvenici.
Osim toga, iz evolucijske perspektive teško je da se bespotrebno razvio toliko kompliciran organ. Skeniranja mozga također pokazuju kako i najjednostavnije radnje poput vezivanja cipela upotrebljavaju mnoge dijelove mozga, a kod čovjeka koji spava niti jedan dio nije potpuno isključen.
Ideja da podsvjesne poruke ugrađene u reklame, rock pjesme ili filmove mogu utjecati na ponašanje također su pogrešne. Vjerojatno neće naškoditi, ali zbog preslušavanja “cigareta je loša” u snu ili između kadrova nećete prestati pušiti.
Mozartov efekt na 15 minuta
MIT: Studenti koji slušaju Mozarta bolje će riješiti ispit od ostalih, a djeci se slušanjem mozak brže razvija pa postaju inteligentnija.
ISTINA: Slušanje bilo koje omiljene glazbe stimulirat će mozak i u manjem postotku povećati kognitivne sposobnosti, ali samo na 15 minuta.
Specijalizacija na razum i emocije ne postoji
MIT: Mozak je anatomski podijeljen na dvije polutke, od koje je lijeva zadužena za logičke i racionalne radnje, a desna je intuitivna i emocionalna.
ISTINA: Verbalne sposobnosti koncentrirane su na lijevoj strani, no to ne znači da ne rabe i desnu. Mozak radi poput usklađenog orkestra i za sve radnje trebaju obje polutke.