Veliki tsunami u Sredozemnom moru mogao bi uništiti brojna turistička odredišta i ugroziti obalna područja na kojima živi 130 milijuna ljudi, objavili su znanstvenici u novoj studiji.
Tsunamiji se obično više povezuju za oceane, nego za mora, no Sredozemno more također znaju pogoditi opasni i veliki valovi. Prije nešto više od 100 godina Europu je pogodio posljednji veliki tsunami - 13-metarske valove izazvao je potres pored obale Sicilije. Samo tsunami usmrtio je oko 2000 ljudi.
Ponekad tsunamiji na Sredozemnom moru mogu biti i još destruktivniji. Velika vulkanska erupcija na Santoriniju prije 3500 godina izazvala je valove koji su desetkovali stanovništvo tadašnje minojske civilizacije.
Danas na obalama Mediterana živi milijuni ljudi, a aktivni vulkani i potresi su i dalje tu. Istraživanje znanstvenika sa Sveučilištu u Bologni, objavljeno u časopisu Ocean Science sugerira da bi čak i potres umjerene snage u istočnom Sredozemnom moru mogao prouzročiti tsunami koji bi imao potencijala ugroziti veliki dio od 130 milijuna ljudi koliko ih živi na njegovim obalama.
Tim europskih znanstvenika napravio je računalni model tsunamija koje bi izazvao potres od 7 Richtera ispod Sicilije ili Krete. Ogromni valovi pogodili bi obale Grčke, Italije i Libije, a simulacija je pokazala kako bi mnoga područja, do pet metara nadmorske visine, završila pod morem. Tako bi 3,5 km2 Krete ostalo pod morem. Siciliju bi poštedjele strme litice, dok bi teško stradali brojni grčki otoci, kao i Peloponez.
U posljednjih 15 godina zabilježeno je 177 tsunamija na svijetu, a od toga 4 su bila na Sredozemnom moru i prošli su bez smrtnih posljedica i nisu bili veliki. No, povijest, kao i seizmologija sugerira da je moguće da se dogode i razorni valovi. Je li Europa spremna za veliki tsunami?
Sredozemno more je podložno tektonskim i vulkanskim aktivnostima uslijed sudaranja afričke tektonske ploče i zapadnog dijela euroazijske ploče. Jedan od rezultata tih sudaranja su i Alpe, koje još rastu. Današnje Sredozemno more ostatak je drevnog Tetis mora koje je nekoć razdvajalo Afriku i Euroaziju.
No, bitna razlika između tektonskih uvjeta na Tihom oceanu i Indijskom oceanu je da se tamo tektonske ploče sudaraju na način da jedna podilazi pod drugu i tako prouzrokuju mnogo veće tsunamije. Znanstvenici su zaključili da sicilijski tsunami 1908. godine nije bio izravna posljedica sudara ploča, nego rezultat pada velike lavine u more koju je izazvao potres.
No, katastrofalne posljedice po ljude ne mora izazvati samo visina valova, nego koje područje pogode. Tako je 1958. godine nastao 30-metarski tsunami i udario u obale Aljaske, ali na slabo naseljenom području pa je poginulo samo petero ljudi.
Razorni tsunami koji je izazvao veliku tragediju u Indoneziji 2004. godine imao je valove visoke oko 24 metra na nekim područjima. No, pogodio je vrlo naseljena područja i posljedice su bile katastrofične.
Mediteranska obala je također vrlo napučena s oko 130 milijuna ljudi duž obale s velikim gradovima poput Barcelone, Alžira, Napulja, Tripolija, Aleksandrije i Tel Aviva.
Malo vremena za upozorenje
Drugi veliki problem je i što val mora prijeći malu udaljenost prije nego što će pogoditi obalu tako da je i malo vremena za upozoriti sve ljude. Točnije, simulacija predviđa kako bi se unutar dva i pol sata valovi proširili preko cijelog Mediterana.
Achilleas Samaras sa Sveučilišta u Bologni vodio je izradu računalnog modela i kaže da, iako simulirani tsunamiji nisu mali, u povijesti je bilo zabilježeno i puno većih katastrofa u regiji.
- Htjeli smo otkriti kako bi tsunamiji pogodili obalna područja u seizmički najaktivnijem dijelu Mediterana, ali i području koje je u povijesti imalo zabilježene tsunamije - rekao je Samaras.
Studija bi tako mogla pomoći vlastima u donošenju planova za razne potencijalne tsunamije, ali i da se utvrde najranjivija područja za svaki od njih i da se donese odgovarajući plan zaštite.
Nakon razornog tsunamija 2004. godine pod UNESCO-om je organizirana Međunarodna koordinacija za sustav ranog upozoravanja na tsunami u Sjeverno-istočnom Atlantiku, Sredozemnom moru, te povezanim morima poput Jadranskog mora.
Ta organizacija zadužena je za praćenje seizmičke aktivnosti, razine mora i drugih važnih podataka, te za izdavanje upozorenja.