„Kad se radi o implementaciji 5G tehnologije vrlo je važno naglasiti da svi trebamo razmišljati o održivom razvoju, stoga je bitno novu infrastrukturu graditi prema 5E načelima. To znači da smo fokusirani na ekologiju, ali vodeći brigu o energiji, tu je i ekonomija na način da se novi dijelovi infrastrukture grade tako da ulaganja budu niska, bitna je i estetika odnosno da se novi dijelovi mreže što bolje stope s okolišem, a ne smijemo zanemariti ni etiku. Cilj je 5G tehnologije da izgradnjom mreže svima osiguramo da imaju internet i da tom prilikom nikome ne činimo zlo. Poštujući ova 5E načela poslovanja, velik dio lokacija nove infrastrukture imat će ekološki prihvatljive materijale, a tu prije svega govorimo o povratku industrijski lameliranog drveta kao nosača infrastrukture“, istaknuo je Boris Markoja, član Uprave tvrtke Markoja na konferenciji „5G&beyond“ u zagrebačkoj Uraniji, koju su organizirali portal 5g.hr i tvrtka Markoja.

Uz Markoju, panelisti „5G&beyond“ konferencije, koja je otvorila niz bitnih tema iz područja 5G tehnologije, sudjelovali su Boris Drilo, CTO Hrvatskog Telekoma, Branimir Marić, CTO A1 Hrvatska i Nenad Šlibar, CTO Telemacha.

Krešo Antonović, ravnatelj Uprave zračnog prometa, elektroničkih komunikacija i pošte u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture najavio je poticanje gradnje mreža u ruralnim područjima Hrvatske.

- Nacionalnim planom razvoja širokopojasnog pristupa, Hrvatska se strateški opredijelila za uvođenje 5G mreže jer je to poluga gospodarstva. Zbog neisplativosti ulaganja u ruralna područja, bespovratna sredstva su jedino rješenje. Nacionalni plan razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture započeo je 2020., kada je sklopljeno prvih dvadesetak ugovora koji obuhvaćaju 156.000 kućanstava diljem Hrvatske. Nastavak programa planira se kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i tu je predviđeno 800 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Uz navedene EU potpore, važno je i ulaganje operatora. Samo intenzivnim ulaganjima u širokopojasnim mrežama, građanima će biti osiguran pristup digitalnom društvu, što će povećati konkurentnost cijele Hrvatske - naglasio je Antonović, ravnatelj Uprave zračnog prometa, elektroničkih komunikacija i pošte.

Miran Gosta, ravnatelj Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, najavio je da će krajem tekuće godine, a najkasnije početkom 2023. Godine, organizirati novu dražbu o dodjeli frekvencija spektra za razvoj 5G infrastrukture.

Riječ je o dodjeli pojaseva 800 MHz, 900 MHz, 1800 MHz, 2100MHz te 2600 MHz na nacionalnoj razini koji su već u uporabi, a čije koncesije ističu u 2024. Godini, u svrhu transformacije 2G, 3G i 4G mreža prema 5G i 6G mrežama. Također, na aukciju će se staviti i spektri iz 3,6 GHz pojasa na regionalnoj razini, koji nisu dodijeljeni tijekom dražbe održane u kolovozu, a ovisno o interesu tržišta razmotrit će se i dodjela ostalih pojaseva od 26 GHz.

HAKOM se priprema i za 6G mrežu, kao i za satelitske sustave sljedeće generacije, rekao je Gosta, a u svrhu kvalitetnije telekomunikacijske usluge i razvoja digitalnog društva.

Konferencija „5G&beyond” okupila je vodeće ljude telekomunikacijskog sektora, koji su iznijeli svoje planove investicija u infrastrukturu mreže nove generacije, ali i govorili o potencijalima nove tehnologije te njezinom utjecaju na razvoj cijelog gospodarstva Hrvatske.

Gosta je istaknuo da će HAKOM biti podrška u razvoju infrastrukture te da potencijal vide i u razvoju privatnih mreža, koje se nazivaju i kampus mreže, a riječ je o mrežama razvijenima za pojedine projekte i kompanije. Privatne 5G mreže su u fokusu, pojasnio je Gosta, jer su podloga za industriju 4.0. i mogu imati primjenu na razvoj gotovo svih sektora od poljoprivrede, industrijske proizvodnje, energetike do zdravstva i obrazovanja.

- Vizija Europske Unije je u digitalnom desetljeću osigurati razvoj digitalnih vještina, digitalnih javnih usluga, digitalne infrastrukture i digitalnog poslovanja. Konačni cilj je gigabitno društvo i 5G mreža posvuda. Omogućiti 5G posvuda bio je ključni zadatak dražbe koju smo proveli u kolovozu i zato su uvjeti bili takvi da osiguraju infrastrukturu u svim dijelovima Hrvatske - istaknuo je Gosta. Podsjetio je da, sukladno uvjetima dražbe, teleoperatori imaju zadatak s 5G mrežama do kraja 2025. godine pokriti 90 posto urbanog područja, 99 posto autocesta te 95 posto željezničkih pravaca. Također, po uvjetima dražbe do kraja 2025. godine moraju osigurati dostupnost 5G-a u četvrtini ruralne površine Hrvatske, a do kraja 2027. godine čak 50 posto ruralnog teritorija.

U HAKOM-u su ipak svjesni da je razvoj 5G infrastrukture zbog administrativnih barijera komplicirana, ali se, kako je istaknuo Gosta, nadaju da će u uklanjanju istih pomoći Objedinjeni plan razvoja mreža pokretnih komunikacija, koji bi trebao služiti kao podloga za izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola, kao i dio Nacionalnog programa za oporavak i otpornost kojim se mijenja čitav paket zakona i pravilnika u cilju olakšanja izgradnje telekomunikacijske infrastrukture.

- Kroz sve se generacije povećava prijenosna brzina odnosno brzina prijenosa podataka, tako da možemo reći da je 5G mreža zapravo „4G na steroidima“. 5G mreža bi trebala biti 100 puta učinkovitija nego li što je sadašnja. Traži se brzi prijenos podataka s niskom latencijom i da sve radi u realnom vremenu - naglasio je prof. dr. sc. Gordan Šišul, redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva.

Na panel diskusiji „5G mreža - Pokretač digitalne transformacije Hrvatske“, Boris Drilo, CTO Hrvatskog Telekoma naglasio je da su hrvatske mobilne mreže jedne od najboljih u Europi i upravo je zbog toga potrebno puno napora da ih zadrže na toj razini.

- Kad razgovaramo o 2025. godini i 5G mreži posvuda, to ovisi o investicijskom potencijalu operatora. Mi smo suočeni s nepovoljnim kretanjima na tržištu, 5G će konzumirati značajno više električne energije. Mi smo jako oprezni oko podizanja cijena, no pritisak je zbog povećanih troškova najamnina, električne energije, no ipak trebamo gledati optimistično - smatra Drilo.

Branimir Marić, CTO A1 Hrvatska na panelu je istaknuo da će svaki operater u Hrvatskoj imati značajan investicijski ciklus od barem 100 milijuna eura, a tu su još stotine milijuna eura za svjetlovodne kabele.

- Svakih desetak godina dolaze nove mreže, tako da sa 6G slijedi povećanje spektralne efikasnosti, korištenje puno širih frekvencijskih pojaseva kao i povećanje broja uređaja koji su uvezani. Za sada nemamo ideju što on zaista donosi, no čini se da idemo prema kompletno umreženom planetu i sa 6G mrežom neće postojati nijedan kutak Zemlje koji neće biti umrežen - naglasio je Marić.

Nenad Šlibar, CTO Telemacha istaknuo je da 5G tehnologija ovisi o cijeloj ICT industriji, ali i o industrijama koje su krajnji korisnici poput zdravstva, gdje ta mreža može ostvariti mnogo potencijala. Prve konkretne primjere primjene 5G tehnologije vidjet ćemo kroz godinu ili dvije, zaključio je Šlibar.