Transformacija obrazovanja koja će pratiti i digitalno-tehnološku revoluciju jedna je od značajnijih tema ovogodišnje WinDays konferencije, a Mislav Balković s Algebre je u svom predavanju govorio o tome što se može postići do 2020. godine po pitanju boljeg obrazovanja.

- Problem je taj što čelnike u obrazovnim ustanovama bira ili politika ili zaposlenici, a moramo se zapitati koji je od ta dva načina gori. Stvarna razina autonomije i mogućnosti upravljanja koju imaju čelnici je izrazito niska i treba je povećati. Prva stvar koju danas treba obećati kandidat za novog rektora je da po dolasku na poziciju neće ništa značajno mijenjati - rekao je Balković. 

O STEM revoluciji raspravljali su Nenad Bakić i Tea Žakula s Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Bakić koji je izazvao pravu revoluciju Micro:BIT računalima rekao je da je promjena nužna od osnovne škole te kad bi informatika bila obavezna samo jedan sat tjedno, da bi to uvelike pridonijelo STEM revoluciji. On vjeruje da se nije puno toga promijenilo od doba kad je pohađao školu te naglasio da je najveći problem u tome da se djecu ne potiče na kreativno razmišljanje, dok su kreativna pitanja često okaraterizirana kao nepoželjna. 

Složivši se s Bakićem, Žakula je rekla da to dovodi do toga da studenti nemaju hrabrosti pokrenuti vlastitu inicijativu ili posao. Naglasila je da promjene u školama moraju krenuti već sutra. 

- Sustav je nevjerojatno inertan pa nam većina najkvalitetnijih studenata odlazi u inozemstvo. To nije nužno loše jer će nešto novo naučiti, ali moramo naći načina kako da ih vratimo u Hrvatsku. No, studenti trenutno osjećaju da nemaju slobodu i znanja za poduzetničke pothvate - rekla je. 

Troje govornika složilo se da je obrazovanje ključ razvoja svakog društva pa je tako Balković naglasio da je Donalda Trumpa izglasao niskoobrazovani dio američkog stanovništva, baš kao što su niskoobrazovani Britanci izglasali Brexit.