Tek kad su supružnici uskladili viziju svog novog doma, procijenili tehničke prednosti i nedostatke, odmjerili financijske mogućnosti, počeli su prikupljati konkretne informacije te ponude od projektnih ureda, izvođača, procjenjivati materijale. Budući da veliki naglasak stavljaju na odgovorno ponašanje prema okolišu, zamislili su kuću s integriranim sustavom za reciklažu vode, otpada, građevinskog materijala te pretvorbu besplatne sunčeve energije. Kreirali su svoju listu želja, spremni revidirati je ukoliko se pojavi bolje rješenje od prvotno planiranog.

Obilazili su željene pozicije, zemljišta, sa ili bez  postojećih objakata i kucali na vrata tražeći  zainteresirane za prodaju. Prilikom izbora parcele, bila im je važna orijentacija prema jugu, odnosno da mogu kuću projektirati tako da im dnevni boravak i terasa u dvorištu gledaju na jug a da okolni objekti ne zaklanjaju sunce. Tako će prostorije u kojima provode najviše vremena dobiti puno dnevnog svjetla i topline od direktnog sunčevog zračenja. Također, željeli su slobodu u veličini staklenih otvora i izgledu, odnosno razvedenosti kuće, što je značilo da će morati uložiti u termoizolaciju zidova i prozora kako bi spriječili gubitak topline i posljedično zagrijavanje okoliša. Željeli su iskoristiti prirodne i besplatne resurse koliko god je to moguće, pa bi za ispiranje wc-a, perilicu rublja i zalijevanje povrtnjaka koristili kišnicu, a putem solarnih kolektora bi prikupljali sunčevu energiju za zagrijavanje. Klasični narančasti crijep zamijenili bi zelenim krovom, radi bolje izolacije i ozelenjivanja okoliša.

Investitori nisu puno marili da kuća bude klasificirana kao pasivna kuća. Važno im je bilo postići komfor stanovanja i nisku energetsku potrošnju. Iako pasivna kuća postiže izvrsne rezultate po pitanju energetske učinkovitosti, ona ipak iziskuje mnogo pažnje prilikom odabira i ugradnje određenih tehničkih uređaja za održavanje optimalne temperature, vlage i prozračivanja. Takva kuća će se s vremenom investitoru isplatiti kroz niske troškove, ali joj je početna investicija još uvijek relativno visoka. Niskoenergetska kuća troši više energije od pasivne, ali svojim stanarima daje više slobode prilikom korištenja (mogućnost otvaranja prozora, potrošnja raznih kućanskih aparata i sl.). Niskoenergetska kuća, troši upola manje energije od standardne kuće od opeke (s fasadom), a početna investicija je nešto viša ili gotovo ista kao i standardna. Izbor je tako pao na gradnju niskoenergetsku kuću potrošnje do 25 kWh/m2. Koliko će vremena biti potrebno da se cjelokupna investicija isplati, bit će poznato tek kad se ustanovi visina prosječnih troškova potrošnje energije. Jelušićima je važno da se njihova investicija isplati u sljedećih nekoliko godina.

Potraga za idealnom parcelom završila je kada su pokucali na vrata kuće građene 1960-tih, u mirnoj ulici zagrebačke Dubrave, čiji su je vlasnici pristali prodati. Parcela je ispunjavala najvažnije uvjete; omogućavala je orijentaciju prema jugu, čak je i postojeća vegetacija bila idealno raspoređena, s listopadnim drvećem na južnoj strani i zimzelenim na sjevernoj. Okolni objekti dovoljno su udaljeni da ne zaklanjaju sunce i ne remete privatnost ukućana. Jelušiće je posebno veselilo što će ostati u kvartu u kojem su odrasli. Dotadašnji vlasnici pripremili su urednu dokumentaciju kuće. Na njenom mjestu u sljedećih par mjeseci niknut će nova niskoenergetska kuća obitelji Jelušić.

Krenuli su, zatim, u prikupljanje potrebne dokumentacije, proces koji u mnogih izaziva posebnu vrstu nervoze „birokratie nervosis“. Dobra priprema je pola obavljenog posla, stoga u nastavku pročitajte koju je dokumentaciju potrebno pribaviti te koliko vremena taj proces može trajati.