Učenici će sa stručnjacima za mentalno zdravlje vježbati tehnike opuštanja i disanja, kao i ostale tehnike koje će im pomoći da osvijeste i kontroliraju svoje emocije, objavila je britanska vlada.
Oni ove godine u 370 osnovnih i srednjih škola kao pilot-projekt uvode novi predmet: Osviještenost. Kurikulum će se baviti tehnikama rada na sebi. Kako su pojasnili u tamošnjemu ministarstvu obrazovanja, cilj ovog programa je istražiti kako najbolje pripremiti mlade za svijet ubrzanih promjena. Studija će trajati do 2021. i jedna je od najvećih te vrste u svijetu, piše časopis Atlantic.
- Kao društvo smo otvoreniji prema problematici mentalnog zdravlja nego ikad prije u povijesti, no moderni svijet pred djecu stavlja nove i teške izazove - kazao je tamošnji ministar obrazovanja Damian Hinds.
Sa srednjoškolcima će raditi posebno izučeni instruktori ili nastavnici, koji će ih podučavati kako da razumiju probleme s, primjerice, anksioznošću i depresijom, gdje da potraže pomoć i kako da se nose s pritiskom. U osnovnim školama s učenicima će vježbati disanje i opuštanje, kako nenasilno rješavati sukobe te će učiti zašto je važno davati podršku svojim prijateljima.
- Želimo da djeca, mladi, nastavnici i roditelji budu potpuno sigurni da se ovom problematikom bavimo na temelju stručnih i znanstvenih dokaza - rekli su u državnom centru za djecu i obitelj, koji će provoditi studiju.
Britanci su odlučili reagirati nakon što je istraživanje objavljeno u studenome pokazalo pogoršanje mentalnih poremećaja i problema kod djece u dobi od 5 do 15 godina, s 9,7 posto u 1999. na 11,2 posto u 2017. Pokazalo se kako su najčešći anksioznost i depresija te da se javljaju kod svakog 12. djeteta, kao i da su češće među djevojčicama.
Mentalni problemi među mladima postaju sve veći problem i u Hrvatskoj. Tako je u istraživanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, čiji su rezultati objavljeni u studenome, čak 30 posto mladih Zagrepčana reklo kako se osjeća anksiozno, njih 20 posto ima simptome depresije i stresa, a čak 14 posto je jednom razmišljalo o samoubojstvu.
- Vrlo je važno da se intervencije provode u školama, da u njima sudjeluju i stručnjaci i učenici kao mentori. Smatram kako najlošije što se može dogoditi u školi nije loša ocjena nego to da je dijete neprihvaćeno. Nažalost, vršnjačko nasilje sve je češća pojava u školama. Važno je govoriti o svemu tome, napraviti institucijski okvir za rješavanje i destigmatizirati sve probleme kako bi mladi koji su imali, primjerice, iskustava sa zlostavljanjem u školama mogli o tome otvoreno pričati bez srama te tako pomoći svojim vršnjacima - rekla je tom prilikom prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti HZJZ-a.