Svjetska organizacija za zaštitu prirode - WWF u svom Izvještaju o stanju planeta 2016. upozorava da je ovaj drastičan pad životinjskih i biljnih vrsta posljedica ljudske aktivnosti na Zemlji.

WWF u izvještaju naglašava kako je djelovanje ljudi poražavajuće za planet Zemlju te poziva na neophodne promjene društva kada su hrana i gorivo u pitanju, ističući da su promjene u energetskom sustavu i proizvodnji hrane jedina šansa za oporavak planeta.

Upozorava da su globalne populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova već pale za 58 posto između 1970. i 2012. godine, od kada datiraju posljednji dostupni podaci, što dovodi Zemlju u opasnost mogućeg dvotrećinskog pada biološke raznolikosti u razmaku od pola stoljeća, zaključno s 2020. godinom. No, u WWF ističu kako je 2020. ipak i godina koja mnogo toga obećava, jer tada na snagu stupaju obveze preuzete u okviru Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, kao i prve mjere zaštite okoliša u okviru novog globalnog Plana održivog razvoja. Ako ih se provede, tvrde, tim će se mjerama i postizanjem međunarodnih ciljeva biološke raznolikosti do 2020. pridonijeti ostvarivanju potrebnih reformi unutar svjetskih sustava za proizvodnju hrane i energije u svrhu zaštite divljih vrsta diljem svijeta.

Lambertini: Nestanu li vrste, propadaju i ekosustavi s čistim zrakom, vodom i hranom

 "Tijekom našeg životnog vijeka vrste nestaju dosad neviđenom brzinom", izjavio je generalni direktor WWF Internationala Marco Lambertini. Napominje kako nestanak vrsta znači i propast ekosustava koji sa sobom odnosi i čisti zrak, vodu, hranu i klimatske uvjete koje pružaju čovjeku. 

 Direktor WWF Adria Martin Šolar je prilikom predstavljanja WWF-ova "Izvještaja o stanju planeta 2016." u Zagrebu izjavio kako ljudsko ponašanje potiče smanjenje populacija divljih vrsta diljem planeta, a utjecaj se posebno vidi u slatkovodnim staništima. "Međutim, važno je naglasiti da je riječ o smanjenjima, a ne još o izumiranju. Na nama je da promičemo oporavak kako tih populacija, tako i očuvanja prirode i karizmatičnih vrsta u našoj regiji. Povratak velikih zvijeri poput medveda, risa i vuka pokazuje da se uz političku volju i zakonske regulative, te uz suradnju s dionicima, priroda može oporaviti", poručio je Šolar. 

 Izvještaj ukazuje da proizvodnja hrane potrebna za ispunjavanje potreba rastuće populacije ljudi vodi ka uništenju staništa i divljih vrsta. Trenutačno poljoprivreda zauzima oko jedne trećine ukupne površine Zemlje i odgovorna je za gotovo 70 posto potrošnje vode. WWF stoga predlaže rješenja za promjenu načina na koji proizvodimo i konzumiramo hranu, kako bismo osigurali da se cijeli svijet hrani na održiv način. 

WWF: Planet Zemlja iskorištava se do samih granica

 "Izvještaj o stanju planeta 2016." temelji se na velikom istraživanju o opsegu i utjecaju ljudskih aktivnosti na planet Zemlju. Jedan od tih modela, koji je izradila organizacija Stockholm Resilience Centre, dokazuje da je čovječanstvo prekoračilo četiri od devet planetarnih granica (o klimatskim promjenama, integritet biosfere, promjene korištenja zemljišta i tokova fosfora i dušika), odnosno sigurnih pragova najvažnijih procesa sustava na Zemlji kojima se održava život na planetu.

 Izvještaj uključuje i istraživanje organizacije Global Footprint Network kojim se pokazuje da čovječanstvo trenutačno troši resurse 1,6 planeta, kako bi osiguralo robu i usluge kojima se služimo svake godine. "Budući da trošimo resurse koje nemamo, došli smo do kritičnog trenutka kada možemo iskoristiti postojeća rješenja. Sustave prehrane, energije i financija potrebno je usmjerili prema održivim modelima", izjavila je voditeljica odjela za politike i zagovaranje u WWF Adria Andrea Štefan na predstavljanju Izvještaja u Zagrebu. 

 WWF u izvještaju poziva na promišljanje o načinu na koji se proizvodi, konzumira, mjeri uspjeh i cijeni prirodni okoliš. Kako bi se očuvao okoliš uz gospodarski i društveni razvoj, potrebnim smatraju hitnu i sustavnu promjena koju će provesti pojedinci, poslovni subjekti i vlade radi prelaska s kratkoročnog i neperspektivnog na vizionarski pristup kojim se poštuju buduće generacije.

UNDP: Smanjiti nejednakosti, iskorijeniti siromaštvo i popraviti klimu

 Na predstavljanju Izvještaja u Zagrebu, voditeljica ureda UNDP-a u Hrvatskoj Sandra Vlašić istaknula je kako je nova razvojna Agenda 2030, usvojena prije godinu dana na Općoj skupštini UN-a, usmjerena na tri bitna cilja - smanjiti nejednakosti, iskorijeniti siromaštvo i popraviti klimu. "Vjerujem da je 'Plan za bolji svijet', kako još popularno zovemo Agendu 2030, moguće ostvariti, ali je potrebno da djelujemo svi, odmah i u istom smjeru. Samo suradnjom možemo osigurati bolju budućnost za sve, nema plana 'B' jer nema niti planeta 'B'", poručila je Vlašić.

 Izvještaj o stanju planeta za 2016.:"Rizik i otpornost u novom dobu" jedanaesto je izdanje WWF-ove vodeće publikacije, koju ta svjetska organizacija za zaštitu prirode objavljuje svake dvije godine. U okviru izvještaja se od 1970. do 2012. pratilo više od 14.000 populacija kralježnjaka više od 3700 vrsta. Cijeli izvještaj, njegov sažetak i sav popratni materijal može se preuzeti na internetskoj stranici: adria.panda.org/lpr_2016.