Čak 71 posto učenika sedmih razreda smatra kako da je velik broj zadataka u kratkom vremenu osobina koja više vrijedi za online nastavu nego za nastavu u učionici, pokazalo je istraživanje koje su proveli Boris Jokić i Zrinka Dedić Ristić u ime COBRAS istraživačkog tima Instituta za društvena istraživanja.
Istraživanje je provedeno među 923 učenika sedmih razreda 23 osnovne škole u Gradu Zagrebu, te je potvrdilo je brojne pritužbe koje od početka nastave na daljinu iznose učenici viših razreda osnovne, te srednje škole, ali i njihovi roditelji. Obilne količine zadataka koje dobivaju, proces poučavanja koji uglavnom nije prilagođen online okruženju, nedostatak komunikacije s nastavnicima, ponekad i nerazumijevanje, sve je to mučilo i još muči mnoge učenike. Podsjetimo, učenici viših razreda osnovne, te prva tri razreda srednje škole ovu će školsku godinu završiti online, a prema očekivanjima, zbog novog vala epidemije korone, i sljedeća školska godina mogla bi jednim dijelom proći na daljinu.
Samo 14 posto učenika smatra kako nastavnici daju jasnije upute u školi na daljinu, a 24,1 posto ih misli kako dobivaju podjednako jasne upute i u učionici i u školi na daljinu.
Tek 15,2 posto ih smatra kako ih nastavnici u školi na daljinu više potiču da uče s razumijevanjem. I dok ih četvrtina smatra kako u online nastavi dobivaju mnogo zadataka koje moraju izvršiti u kratkom roku, oko polovice ispitanih učenika kaže kako dobivaju ocjene koje zaslužuju i u učionici i u online nastavi.
Gotovo polovica ih smatra da su u učionici sadržaji koje uče predstavljeni zanimljivije, isto tako ih veliki broj, 52,4 posto, smatra kako u online nastavi izvršavanje zadataka zahtijeva puno više truda.
Značajno više zadaća nego u 6. razredu
Kako ističu, ovo je nastavak istraživanja kojim se nekoliko generacija učenka prati kroz nekoliko godina. Sada se pokazalo kako učenici u sedmom razredu, u odnosu na šesti, iskazuju kako imaju previše domaćih zadaća. S ovom se tvrdnjom u potpunosti slaže 34,3% učenika, a uglavnom slaže 37,4% učenika 7.razreda.
Očekivano, 88 posto učenika izjavilo je kako se dobro snalazi i koristi s digitalnim uređajima, a toliko ih je kazalo i kako se rado koriste digitalnom tehnologijom.
A iako ih je većina optimistična, u odnosu na prethodnu generaciju značajno su pesimističniji.
▪ 69,6% učenika je optimistično u vezi svoje budućnosti. 7,8% učenika ne doživljava da se ta tvrdnja odnosi na njih osobno.
▪ Ipak, gotovo četvrtina učenika (23,9%) očekuje da će stvari ispasti gore nego što žele.
▪ U usporedbi s učenicima 7. razreda iz generacije 2016./17., ovogodišnji rezultati učenika 7. razreda ukazuju na statistički značajno nižu razinu optimizma.
Mora se povećati razumljivost sadržaja
S obzirom na to da će se nastava na daljinu vjerojatno i dalje koristiti, Zrinka Dedić Ristić i Boris Jokić napominju kako je postojeći model, kojim se primjereno premostilo kritično razdoblje nakon izbijanja pandemije, potrebno je značajno unaprijediti prije svega kroz izradu sadržaja i metoda učenja kojima će se povećati razumljivost i zanimljivost sadržaja koji se uče.
- Posebno je važno obratiti pažnju na opterećenje učenika odnosno na primjereniji raspored obveza učenika u online okruženju. Jedan od mogućih modela je planiranje tjednog opterećenja na razini razrednog odjela/generacije intenzivnijom suradnjom nastavnika - ističu oni.
Istraživanje je jasno pokazalo, napominju istraživači, da nemaju svi učenici u Zagrebu i Hrvatskoj digitalne uređaje i brzi Internet koji su potrebni za odvijanje ovakvog oblika nastave.
- Ovakva situacija zahtjeva hitan odgovor obrazovne politike jer bi online nastava mogla postati uzrok povećanja socijalnih razlika među učenicima. Osim toga, učenici iskazuju visoku razinu optimizma, ali je vidljiv i pad u odnosu na njihove vršnjake od prije tri godine. Ovo ukazuje da je potrebno uložiti dodatne napore vezane uz mentalno zdravlje djece i mladih prije svega kroz učinkovitiju
primjenu međupredmetne teme Zdravlje od ranog i predškolskog do visokoškolskog obrazovanja - zaključuju Zrinka Ristić Dedić i Boris Jokić.