Znanstvenici u istraživačkom centru CERN objavili su kako su otkrili novu subatomsku česticu koja bi mogla biti mitski Higgsov bozon, za koji se vjeruje da je ključan u formiranju svemira. Ova čestica objašnjava kako su se druge čestice skupile i formirale zvijezde, planete, pa čak i život. Bez nje, sve bi čestice u svemiru, prema teoriji, ostale kao velika svemirska juha. 

Prijenos iz CERN-a možete pratiti OVDJE 

- Mogu potvrditi da čestica odgovara teorijama o Higgsovu bozonu - rekao je John Womersley iz britanskog STFC-a za Reuters. Na CERN-ovoj konferenciji u Ženevi, glasnogovornik tima CMS, Joe Incandela rekao je kako su ovo preliminarni rezultati, no da su vrlo snažni i utemeljeni. 

- Znamo da ovo mora biti bozon i to je najteži bozon koji smo pronašli. Zbog značajnih implikacija ovih rezultata moramo biti pažljivi u našem proučavanju i provjerama - dodao je Incandela. Nakon njega i tim ATLAS također je objavio otkriće nove čestice. Detaljniji rezultati bit će objavljeni kasnije ove godine nakon novih pokusa. Sljedeći korak bit će odrediti točnu prirodu ove čestice i njen značaj u shvaćanju svemira. Pitanje na koje će tražiti odgovore je Jesu li njena svojstva kao i ona koja bi trebao imati Higgsov bozon, posljednji komad slagalice Standardnog modela fizike elementarnih čestica. Ili je ovo nešto još egzotičnije?, navodi se u priopćenju CERN-a.

Inače, samo lanjski proračun CERN-a bio je oko 1,1 milijarde švicarskih franaka.

- Mislim da ga imamo - rekao je Rolf Heuer, direktor CERN-a, na kraju seminara i dodao da su došli do ključnog trenutka u shvaćanju prirode, no da je ovo tek početak.

U istraživanju su sudjelovali i znanstvenici Instituta Ruđer Bošković koji pojašnjavaju kako su istraživanja potvrdila da se nova čestica raspada na dva fotona što govori da se radi o bozonu, čija je masa 125-126 GeV i čini ga najmasovnijim bozonom. Važno je naglasiti da rezultati oba ova istraživanja imaju vrijednost 5 sigma, na ljestvici koju fizičari koriste da bi naznačili koliko je neko otkriće točno, odnosno kolika je vjerojatnost da je opažanje plod slučajne fluktuacije poznatih procesa, a ne znak nove čestice, a ta je vjerojatnost manja od jednog dijela u tri milijuna, navode s Ruđera. 

Higgs u suzama na kraju konferencije

Fizičar Peter Higgs (83) po kojem se čestica zove na kraju konferencije od radosti je pustio suzu te je izjavio kako je nevjerojatno što se ovo otkriće dogodilo za njegova života. Čestitao je znanstvenicima na velikom postignuću

Zašto je bitan Higgsov bozon?

Higgsov bozon elementarna je čestica kojom se objašnjava masa svih drugih čestica. Nastao je kao koncept koji je trebao odgovoriti na pitanje kako su se formirale čestice poput elektrona, protona ili neutrona, od kojih se sastoje atomi te što im daje masu. Škotski fizičar Peter Higgs i tim znanstvenika predložio je energetsko polje gdje čestice privlače ključnu česticu, a to je Higgsov bozon. Ideja je bila da što ga više privuku, to će im veća biti i masa. 

Higgsov bozon se još naziva i "Božjom česticom". Taj je naziv dobio po knjizi Leona Ledermana: Božja čestica - Ako je svemir odgovor, što je pitanje? Dok se on često koristi u medijima, u znanstvenim krugovima taj naziv i nije popularan jer čestici daje dodatnu važnost. Lederman se na taj nazov odlučio jer je čestica toliko bitna i ključna za fiziku i shvaćanje strukture materije, a opet nedostupna. Često dodaje da mu izdavači nisu dali da je nazove Prokleta (Goddamn) čestica, iako bi to bio primjereniji naziv. 

U timu CMS je i skupina splitskih fizičara čiji je voditelj Ivica Puljak. On je za Jutarnji rekao kako je splitska grupa direktno uključena u potragu za Higgsovim bozonom u jednom od najzanimljivijih kanala raspada. Naša grupa broji desetak fizičara i tehničara te je dio kolaboracije CMS na kojoj surađuje 3000 znanstvenika iz cijelog svijeta, kaže Puljak.

Što je Standardni model?

Standardni model je teorija koja pojašnjava osnovne čestice od kojih se sastoji cijeli svemir te sile koje djeluju među njima. Za fizičare je on ono što je teorija evolucije za biologe. Iz CERN-a kažu kako sva materija koju vidimo je oko 4 posto svega, dok bi egzotična čestica mogla biti most koji će nam pomoći shvatiti ostalih 96 posto svemira koji ne vidimo. Ipak nije kompletan jer ne uključuje gravitaciju i fiziku tamne energije.

Europsko vijeće za nuklearna istraživanja (CERN) osnovano je 1954., a nalazi se na francusko-švicarskoj granici, zapadno od Ženeve. U njemu je 20 država, a lanjski proračun iznosio je oko 1,1 milijarde švicarskih franaka. Njegov najveći projekt je LHC (Veliki hadronski sudarač), akcelerator čestica dug 27 kilometara koji je s detektorima i ukupnim troškovima izgradnje koštao 10 milijardi dolara. 

Objavili pa povukli video

U kratkom filmiću objavljenom jučer, glasnogovornik Joe Incandela objašnjava kako su fizičari u Velikom hadronskom sudaraču (LHC) uočili novu česticu. On u videu ne potvrđuje da se radi o Higgsu, već govori o novoj čestici te da imaju snažnih dokaza da se ondje nešto nalazi.

Među publikom u Ženevi, bit će i Peter Higgs, koji je prije skoro 50 godina osmislio "Božju česticu". Posljednjih dana sve više glasina kola među znanstvenicima kako će se objaviti otkriće ove čestice, a izgleda da je ovaj video na tom tragu. 

Incandela u videu nastavlja kako bi ovo moglo biti jedno od najvećih otkrića nekog novog fenomena u posljednjih 30, 40 godina. 

Iz CERN-a kažu kako je video jedan od nekoliko koje su snimili kako bi pokrili sve mogućnosti objave te da se ne odnosi izravno na današnju konferenciju, piše Telegraph.

Očekuje se da će znanstvenici objaviti kako su otkrili česticu koja izgleda kao Higgsov bozon, no iako rezultati upućuju na to da bi mogli i službeno to objaviti, vjerojatno neće, jer nisu apsolutno sigurni da se i radi o Higgsu.