Istraživanje koje smo proveli, Poduzetnički barometar, pokazuje da 86 posto poduzetnika kao glavni izazov i probleme s kojim se sureću u radu navodi zapošljavanje i zadržavanje kvalitetnih zaposlenika. 54 posto ih navodi visoke poreze i česte izmjene poreza, a ističu i nestabilno poslovno okruženje, ne samo lokalno nego i globalno, istaknuo je u četvrtak Berislav Horvat, čelnik EY Hrvatska, na konferenciji "Poduzetnički mindset."
Konferencija, koju je u zagrebačkoj Muzičkoj akademiji organizirao časopis Poduzetnik u suradnji s tvrtkom EY, okupila je više od 300 poduzetnika, startupovaca i studenata pod motom "Učinimo poduzetnike liderima društva." Ovom konferencijom, navode organizatori, želi se osvijestiti pokretačka snaga poduzetništva, vrijednosti koje ono promiče, poput kvalitetnog vođenja i inovativnosti, te njegov utjecaj na gospodarstvo i društvo. Brojni poznati poduzetnici podijelili su priče iz vlastitog iskustva o uspjehu, usponima i padovima.
- Moramo učiniti poduzetnike liderima društva. Da se poduzetnici dignu na nivo koji zaslužuju da budu zvijezde društva - istaknuo je Horvat i dao primjer Estonije u kojoj su poduzetnici zvijezde i na naslovnicama su časopisa, ne moraju se sakrivati. U Hrvatskoj je, rekao je, situacija drugačija.
- Kod nas ima puno onih koji ne žele izaći na svjetlo pozornice, zato podržavamo ovu temu kroz ovu konferenciju - istaknuo je.
Pozitivno je što, dodao je Horvat prema spomenutom istraživanju, 25 posto poduzetnika kaže da u sljedeće tri godine očekuje veliki rast u zapošljavanju. Također, dodao je, 96 posto njih smatra da hrvatski obrazovni sustav ne pripema za poduzetničku karijeru.
Naglasio je najvažniju poruku koja će se danas poslati s ove konferencije, da se u Hrvatskoj može uspjeti.
Ognjen Bagatin, organizator konferencije, istaknuo je kako danas slave uspjeh poduzetnika.
- Kad slavimo tuđi uspjeh, mi sebi govorimo da je taj uspjeh moguć i za nas, mi sebe pripremamo za svoj uspjeh. Poduzetnicima je važna inspiracija, motivacija, ohrabrenje i zato mi danas pričamo o viziji, upornosti, hrabrosti, temeljima poduzetničkog uspjeha. Mi želimo dati novu nadu za sve nas u Hrvatskoj i one koje dolaze. Mi nikad nećemo biti najveći ni najmnogoljudniji, ali možemo biti najkreativniji, najinovativniji i najpoduzetniji. A kako bi u tome uspjeli, treba graditi kulturu koja će slaviti uspjeh - istaknuo je.
Predstavili su i program EY Poduzetnik godine, a od danas su službeno počele prijave za ovu nagradu za 2019. godinu.
- Reiffesein banka dio je ove priče od samog početka, banke su odavno prestale biti samo izvor financiranja, poduzetnici traže puno više, očekuju ekspertizu iz različitih industrija, žele da im banke budu partneri i podrška tokom cijelog ciklusa proizvodnje. Ovako promicanje poduzetnika je nešto što moramo činiti kao društvo - naglasila je Jasminka Rojko, izvršna direktorica RBA sektora Poslovanja s velikim poslovnim sustavima i poduzećima u stranom vlasništvu.
O situaciji u svojoj firmi, Infobip, govorio je Silvio Kutić iz Vodnjana, prošlogodišnji poduzetnik godine. Riječ je o najprestižnijoj svjetskoj nagradi u poduzetništvu, koja se u Hrvatskoj provodi od 2014. godine i koju dodjeljuju poduzetnici poduzetnicima.
- Naši ljudi i kultura u firmi nastali su uz niz pogrešaka. Griješiti je dobro, kultura u kojoj postojmo je i kultura učenja i timskog rada. Zapošljavamo puno mladih i radimo na svjetskim projektima, dio smo svjetske digitalne tehnologije. Ova nagrada značila nam je kao validacija cijelog našeg posla, ljudima je to veliko priznanje. Bitno je da slavimo te uspjehe, trebamo slaviti poduzetnike, znanstvenike i druge da nam društvo bude puno bolje - rekao je Kutić.
Direktor tvrtki Rimac Automobili i Greyp Bikes, Mate Rimac, prisjetio se svojih početaka i puta od trnja do zvijezda.
- 2011. godine u četvrtom mjesecu su mi se pridružile prve kolege, do tad sam bio sam u garaži. Znači, osam godina postoji firma sa zaposlenicima. Radili smo dan i noć, spavali na podu, izbacivali nas iz hale, isključivali struju jer nismo mogli plaćati, dugovali smo dobavljačima. Od te garaže, danas nas je preko 600 zaposlenih, ali još je dug put pred nama - ispričao je dok su ga mladi studenti slušali s oduševljenjem.
Kad je prošle godine bio u Ženevi, dodao je, tek tad je shvatio da je zajedno sa svojim timom uspio.
- Prije 10 godina, kad sam kretao u sve ovo, nisam imao pojma što je startup, nisam znao sve te silne pojmove, pa sam tražio po Zagrebu odvjetnika da mi objasni, imao sam 20 godina. Danas je znanje puno dopstupnije, novci su puno dostupniji, ljudi koji znaju i hoće danas mogu lakše doći do kapaitala. Tada se činilo suludo, bilo je apsolutno nezamislivo, a danas svi proizvođači dolaze nama u Svetu Nedelju, radimo sa svim velikim autoindustrijama i ponosan sam - poručio je.
Iako su mu na samom početku govorili da odustane, da neće uspjeti, on to nije prihvaćao.
- Htjeli smo napraviti električne automobile boljima, no kad sam kenuo nisam znao koga pitati. Došao sam na FER pitati za suradnju, gdje su mi rekli da se u Hrvatskoj ne može proizvesti auto i da što prije odustanem, to će mi biti bolje - rekao je pa ponosno pokazao video u kojem veliki Jeremy Clarkson iz Top Geara vozi njegov električni auto i ne može sakriti impresije njime.
- Eto, ipak je moguće napraviti auto u Hrvatskoj. Nakon toga je i Jeremy Clarkson promijenio mišljenje o električnim autima - istaknuo je dodavši kako je bilo i loših dana i iskustava s kojima se morao nositi i ponovno dizati. Pokazao je fotografiju potpuno izgorenog i uništenog Concepta One, vrijednog 1,2 milijuna dolara, kojeg je u švicarskim Alpama vozio Clarksonov kolega Richard Hammond.
- To mi je oduzelo 10 godina života, bili smo na rubu, ali iz tog užasa smo se uspjeli izvući - rekao je Rimac.
Na početku je firma, dodao je, radila iz potrebe. Potom su počeli raditi protiotipe za druge proizvođače, pa maloserijske projekte, a potom su se sad bacili i na velikoserijsku proizvodnju. Prezentirao je i novi auto c2 od 2000 konjskih snaga te kampus koji u budućnosti planira graditi i širiti se. Pokrenuo je i proizvodnju električnog bicikla Greyp, koji je nagrađen kao najinovativniji električni bicikl.
Usporedio je i Hrvatsku s drugim zemljama.
- Hrvatska ima manje od milijardu eura prihoda od autoindustrije, dok Češla 10 milijardi. Slovačka, koja ima pet milijuna ljudi, a mi četiri, ima 129.000 ljudi zaposlenih u autoindustriji. Hrvatska izvozi 17 milijardi dolara, a Slovačka 80 milijardi. Hrvatska je jedina zemlja u EU koja nema autoindustriju. Mi pokušavamo pozicionirati Hrvatsku kao lokaciju za autoindustriju - poručio je dodavši kako Hrvatska itekako ima potencijala za poduzetničke uspjeh.
- U svakom gradu postoji neki lider za tržišni segment - naglasio je.
Poduzetnik i inovator Nenad Bakić, koji upravo radi na oporavku tekstilnog diva Varteks, istaknuo je kako je Hrvatska trenutno zarobljena u kulturi naučene bespomoćnosti.
- U istraživanju EU koliko je bitno imati političke veze, u Hrvatskoj su svi rekli da je jako važno, a sjevernjaci da nije uopće. Koliko je bitno imati sreće u životu, 38 posto Hrvata misli da je to jako bitno. Samo 13 posto misli da je bitan težak rad. Koliko je bitno obrazovanje, 67 posto Hrvata misli da nije. Hrvatska je potpuno izloirana od ostatka Europe. Zaostajemo u rastu BDP-a, a zato nam zaostaju i plaće. Gospodarski smo najzaostalija zemlja Europe i mladi to vide i iseljavaju se - istaknuo je Bakić.
Pokazao je i video sa superfinala Croatian Makers robotičke lige, koju je pokrenuo upravo on i pridonio STEM revoluciji u Hrvatskoj.
- Bitno je da edukacijom stvaramo budućnost, to je kultura uspjeha koju moramo razvijati. Samo šest ljudi može promijeniti svijet. Uvijek je bilo tako. Istraživanje je pokazalo da su naša djeca na zadnjem mjestu po korištenju računala u školi 2015. Za 2000 učitelja smo napravili po 500 radinica diljem Hrvatske, najveći STEM edukativni program. Najbitnije su STEM kompetencije, opće kompetencije i STEM predmeti jer to stvara kultruru uspjeha - naglasio je.
U panel raspravi naziva 'Sreća prati hrabre' sudjelovala je i Josipa Maslać - Petričević, osnivačica tvrtke Naftalina, koja je u svojoj dugogodišnjoj karijeri imala puno uspjeha i teških padova, a ispričala je što ju je na kraju vratilo u igru.
- Čak 36 godina sam u tekstilu. Meni je '93. godina bila užasna, doživjela sam bračni brodolom, majka mi se razboljela i gospodarski slom mi se poklopio sa svime time. Nagon za prežvljavanjem, instinkt, djeca, zacrtani ciljevi vratili su me u igru. Bila sam fanatično uporna. BIla je to izuzetno teška borba - rekla je Maslać-Petričević.
Svoja iskustva o sreći u uspjehu ispričao je i Alan Sumina, osnivač i suvlasnik Nanobita. Pokrenuo je brojne aplikacije i igrice.
- Od prve aplikacije smo zaradili novac, ali tad je već bilo 30.000 aplikacija i nije bilo lako, a prevladalo je dodatna vrijednost koju smo stvorili za naše korisnike. Nanobit stalno prolazi kroz transformaciju i to nam je pomoglo da opstanemo. Moraš se znati prilagoditi. Svaki naš projekt je određena hrabrost. Na neke smo potrošili par milijuna eura, a nazad nismo dobili ni kune. Propao je. Uvijek imamo inovativne projekte i mjerimo koliko bi nam mogli donijeti. Neki nam neće donijeti peterostruku zaradu, ali smo sigurni da će biti ok. Preko 50 posto resursa naše firme je orjentirano na budućnost - otkrio je Sumina.
Treći panelist, Stjepan Orešković, poduzetnik i znanstvenik, usporedio je kako je biti uspješan na ta dva područja.
- To je bazično isto. Od sve self-help literature za menadžere vjerujem samo u rad, inače možeš zaboraviti na uspjeh. Bili smo supruga i ja nedavno na večeri sa Vlatkom Silobrčićem i Petrom koji su na Harvardu, rade od šest ujutro do 18. Učenje i znanje su jako bitni. Cijenim izvrsnost, a svaki socijalno inteligentan čovjek teži da bude u društvu onih koji su sposobniji od njega. Važno je da pokušaš biti s onima od kojih možeš učiti i slijediš primjere najbolje prakse - rekao je Orešković.
Dodao je da je važno znati i i zapeti i pustiti svoju firmu.
- Tako sam ja svoju prepustio sinu od 26 godina. Pokušao sam u hrvatskom zdravstvenom sustavu mijenjati neke stvari, ali tu nema sreće. To je jedno veliko državno poduzeće. Medicina je najveći generator novih znanja i tehnologija, a mi to ne želimo čuti. Tako smo i Plivu sveli na to da je Krka deset puta veća od Plive. Kod nas su projekti uspavani na budžetu. Da radim umjesto Borasa, na zagrebačkom sveučilištu bih imao poduzetnički prijedlog da invsetiram u razvoj projekta ponude za strane studente. Naše znanje je odlično, kod nas bi dolazili strani studenti jer nije skupo, a dobro je i onda bi imali i radnu snagu. Sve naše profesore iz svijeta bi mogli dovest da povremeno predaju, sve bi se odvrtilo u fantastičnu spiralu - tvrdi Orešković.
Luka Abrus, direktor tvrtke Five: Iz Microsofta kreće u malu tvrtku koja se bavi aplikacijama i programiranjem.
- Roditeljima nije bilo lako jer su htjeli da imam sigurnost. Nisam požalio, podigao sam zid i slijedio svoje snove. Sad zapošljavam 200 ljudi i sretan sam. Dobro se pripremamo, ali nekad projekti propadnu i to je rizik s kojim se moraš nositi. Ljudi koje zapošljavam imaju veću plaću od mene i nisam ljubomoran, super je što imam tako pametne ljude oko sebe - rekao je Abrus.
Panelisti su progovorili i o svojim neuspjesima.
- Moj najveći 'fail' i najveća škola je bila kriza 2007./2008. Kad pogledaš desetak važnijih indikatora vidiš da se sprema oluja. Ja sam svoju školu skupo platio. Išao sam tad investirati u nekretnine, a sve je pogodio tsunami. Moji ljudi sada imaju zadatak da razmišljaju kako da opet ne platimo istu grešku ako dođe kriza. Smisao je da učimo, optimizam je važan, ali pamet je važnija - rekao je Orešković.
Sumina kaže da je sve stvar prilagodbe.
- Svi 'failovi' su nemogućnost prilagodbe na vrijeme. Jedan projekt nam donosi sto dolara mjesečno i to je jako malo ali ga držimo na životu. Nekad je jednostavno tako, ne možeš u svemu uspjeti. Nismo se znali na vrijeme prilagoditi. Kriza je pak nama i mnogim firmama bila velika prilika. Da je nije bilo ne bi niti pokretali vlastiti biznis, a dobili smo jeftino i jako dobre ljude jer nitko tad nije zapošljavao - rekao je Sumina.
- Žene sa strašnom energijom su mi pokucale na vrata jer su htjele podići žensko poduzetništvo na višu razinu. Moramo se umrežiti i razvijati solidarnost. Tako će biti više žena u poduzetništvu - zaključila je Josipa na kraju panel rasprave.
Obzirom da se konferencija održava u Muzičkoj akademiji zagrebačkog Sveučilišta, Emil Tedeschi, osnivač i većinski vlasnik Atlantic grupe, iskoristio je priliku pozvati ovu ustanovu i rektora Sveučilišta da dodjele počasne doktorate ljudima koji sjede na ovoj konferenciji, koji su zaslužili to više nego gradonačelnik Milan Bandić.
- To je apsolutna katastrofa. Zato bi bilo bolje ovoj kući da njeguje umjetnost i promovira stvarne genije, pa ako ne može nikoga iz svoje sfere predložiti, onda sigurno Mate Rimac, Silvio, Roberto, Izabel iz Infobipa moraju dobiti što prije počasni doktorat zagrebačkog sveučilišta jer ako ne da Zagreb dat će ga drugi koji su u prvih 10 ili 20 , a ne koji su presretni kad uđu u prvih 1000 na rang listi svjetskih sveučilišta - istaknuo je i dobio gromoglasan pljesak.
- Za nikim u zadnjih pet godina nije bila takva pomama kao za Matom jer ima karizmu i autentičnost. Iz zemlje gdje ne postoji autoindustrija on radi najbrži automobil i k tome električni. Samo mu naša sredina ne priznaje uspjeh. Mala mjesta kao Vodnjan privlače najveće svjetske kupce. Velika je stvar slaviti tuđi uspjeh i kritički govoriti što valja, što ne valja - istaknuo je.
Osvrnuo se na uspjeh Atlantic grupe, iskreno ističući kako je i on imao dosta promašaja.
- U ovih 28 godina Atlantic grupa napravila je puno, a imala je i puno promašaja, ja sam imao puno zabluda, nije me sram o tome govorit. Najviše me bole krive procjene ljudi. Sve je na prodaju, a jedino što nije je odnos sa čovjekom. Ako te iznevjeri čovjek, ako se razočaraš u nekoga, tu si onda promašio. No u ovih 28 godina bilo je puno više koševa nego promašaja - rekao je dodavši kako Atlantic grupa radi na velikom preslagivanju kuće s 5000 zaposlenih.
- Nikad bolje nismo radili jer smo smanjili neto dug i imamo rekordnu dobit. Pitanje je zbog čega da se mijenjamo? Jer nismo sami u kozmosu. Sve se mijenja. Cijeli landscape se mijenja pa trebamo i mi. Lakše je mijenjati se dok je kompanija stabilna.
Ako usporedimo sve s jedrenjem, ne mijenjate jedra usred oluje, nego kad se zavežete u zavjetrini. Danas se naše gospodarstvo i zajednica premalo mijenjaju jer ljudi ne vole izaći iz komfort zone. Dawid Bowie je simbol najvećih promjena. Čak 25 puta u karijeri je izmišljao neku novu personu. Tako mora biti i u biznisu. Umirao je, a stvarao novi rukopis u svom stvaralaštvu - poručio je Tedeschi istaknuvši i problem odlaska ljudi iz zemlje.
- To je sjajno samo kad bi imali ideju da se imaju i gdje vratiti. Mi smo duboko zatvoreni sami u sebe, a jedina nam je šansa da se povežemo sa svijetom bez odbacivanja tradicije. Moramo podržati STEM i ulagati u kulturu i povijest. Svijet se odredio, samo se mi nismo odredili. Odgovornost poduzetnika je prema svom zaposleniku i proizvodu, ali isto tako je i prema prirodi i okolini - istaknuo je.
O važnosti poduzetništva govorio je i veleposlanik SAD-a, Robert Kohorst, koji je istaknuo sreću kao glavni ključ uspjeha.
Otkrio je nekoliko glavnih lekcija koje je naučio tijekom svoje karijere.
- Jedna od najvažnijih bila je ta da ne trebaš gledati uvijek na zaradu. Meni je, primjerice, otpočetka bilo bitno da radim u vrhunskim kompanijama s ljudima od kojih mogu puno toga naučiti. Kad sam završio školu, upisao sam fakultet prava gdje sam naučio razmišljati logički i kritički, kako se nositi s problemom i naći rješenje. Bavio sam se pravom pet, šest godina kad sam dobio poziv iz jedne velike tvrtke, prihvatio sam ga iako nisam znao ni kolika će mi plaća biti, ali su u njoj radili super i pametni ljudi. Tamo sam se zadržao nekih sedam godina i onda sam dao otkaz i odlučio pokrenuti svoj biznis. Nisam znao točno što, ali sam dao otkaz i izašao van - istaknuo je.
Danas je, naglašava, točno gdje treba biti i ne bi radio ništa drugo.
- 2016. godine, kao podržavatelj Republikanske stranke, javio sam se predsjedniku Trumpu istaknuvši da želim raditi za svoju zemlju, nešto učiniti. Nazvao me za par dana i rekao da bih bio dobar ambasador. Prihvatio sam odmah, naravno. Pitao me kamo bih želio ići, a ja sam rekao u Hrvatsku i evo me ovdje. Nema ničega što bi radije radio nego predstavljao svoju zemlju u ovoj zemlji. To je upravo ono što trebam raditi - istaknuo je.
Modna dizajnerica Aleksandra Dojčinović prisjetila se dana kad je, kao osnovnoškolka, prošla pokraj Tekstilne srednje škole u Zagrebu i odmah znala da želi postati modna dizajnerica.
- Sjećam se kao da je bilo neki dan, a bilo je prije nekih 20-ak godina. Šetala sam s prijateljicom i naišli smo na Tekstilnu školu, pitala sam je o kakvoj se to školi radi,a ona mi je rekla da je to loša škola, za loše učenice, a da mi, srećom, nismo loše i da se nećemo tu naći. No ja sam se osjećala kao kraljica ispred svoga dvorca i bila sam svoj na svome - ispričala je Dojčinović istaknuvši kako je već sa samo 13 godina imala jasnu viziju što želi raditi u životu.
- Bila je to realna i ostvariva vizija. Morate jako dobro poznavati sebe i svoju okolinu da biste mogli definirati tu svoju viziju i ne smjete dopustiti da ona bude puka fantazija - poručila je.
Prisjetila se kako je prvog dana, nakon odlaska iz obiteljskog doma, imala samo 20 kuna u džepu.
- Prvi put u životu nisam imala novaca i nisam znala što ću sutra jesti. I do danas mi je to bio najbolji dan života jer sam taj dan znala kamo idem sutra i da ću jednog dana biti ovdje s vama. Hrabro sam preuzela odgovornost. Poduzetnici početnici moraju sebi obećati da će preuzeti odgovornost za svoje poslovanje,a oni koji su dovoljno ojačali moraju preuzeti odgovornost za zajednicu i društvo. Moramo vratiti dug društvu koje nas je podržalo. Prestanimo zahtjevati i tražiti isprike, krenimo tražiti i stvarati načine - naglasila je Dojčinović.
Poručila je mladima da uvijek moraju znati tko su, kamo idu i imati fokus.
- Moj krajnji cilj nikad nije bio priznanje niti novac niti javna pojavnost, a sve je to došlo. Zato šam sebe stavila iskreno u službu drugih. Poželjela sam da žene buu lijepe, da moja djelatnica dobije plaću dostojnu svojeg znanja, da moji poslovni partneri uživaju u našim zajedničkim projektima. Njihova sreća je i moja sreća, to su vrijednost kojima težim - poručila je.
Ivan Mrvoš, mladi poduzetnik i inovator koji je smislio pametne klupe, direktor tvrtke Include, govorio je o greškama poslovanja.
- Kad sam počeo s tvrtkom 2014. godine nismo krenuli s pametnim klupama. Meni je u početku bila ideja pametni stolac na kojem možeš mijenjati boje i na njemu puniti mobitel u kafićima. Zeznuo sam se što uopće nisam razmišljao je li to potrebno tržištu. Ljudima se to sviđalo, ali im je bilo preskupo. Nije mi bilo jasno zašto ih nitko ne želi kupiti. Na kraju sam skužio da to ne vodi nigdje i da mi ideja ne valja, a da slijedeći proizvod moram angažirat nekoga za istraživanje tržišta. Onda sam 2015. počeo raditi te klupe. Dobro su se prodavale, ali sam odlučio stati s njima i uzeti dva milijuna eura investicija, prenamijeniti proizvod, zaposliti hrpu ljudi i ići globalno - istaknuo je dodavši kako je napravio i cijeli plan.
- Išli smo na sastanak s vlasnikom licence za McDonald's. Tražili smo ga dva milijuna eura. Danas po McDonald'sima imate moju sliku i zabranu ulaska iako sam kasnije čovjeku rekao da mi ne mora dati dva, nego da mi je dovoljan i jednan milijun. Onda smo 2016. počeli s otvaranjem europskih tržišta. Javili su se iz diplomacije iz Australije da nam žele pomoći. Bilo nam je drago jer smo jedva preživljavali. Odabrali smo jednu građevinsku australsku tvrtku i radili su doslovno cijele gradove tamo. Zadnjih 5000 kuna koje smo imali, potrošili smo za tepihe i uređenje okoliša da ostavimo dobar dojam. Htjeli su odmah naručiti 200 klupa, ali je taj posao propao iako smo sklopili ugovor od 40 milijuna kuna. Bili smo na rubu bankrota jer nismo znali prepoznati kada mogu krenuti krivo. Skoncentrirali smo se samo na njega iako nismo bili sigurni hoće li uspjeti ili ne - rekao je.
No, danas ipak uspješno posluje. Ima 1200 investiranih proizvoda u 260 svjetskih gradova, radi na 48 globalnih tržišta te ima 19 milijuna kuna investicija u 2019.
Prilikom panela pod nazivom "Nema uspjeha bez neuspjeha", Kristina Ercegović, poduzetnica i direktorica tvrtke Zaokret istaknula je važnu osobinu poduzetnika:
- To je jako se brzo dići nakon pada. Mi smo svjesni da nema uspjeha bez neuspjeha, da su pogreške nužne i da one služe da učimo iz njih - istaknula je.
Jadranka Boban Pejić je više od 30 godina u poduzetništvu. Osnivačica je tvrtke Biovega sa zaposlenih 200 ljudi, dobitnica nagrade za najbolju poduzetnicu u Europi, a otkrila je kako se vrlo kratko zadržava na vlastitim pogreškama.
- Iskreno nemam pojma koja je moja najveća pogreška, ali znam da ih je bilo toliko da bih mogla jednu deblju knjigu napisati. To me podjseća na situaciju kad su mi djeca bila mala pa bi nešto razbila, a ja bih im rekla da ne brinu jer se to svakome može dogoditi. Znam jedino da kad god sam se odmakla od onog što jesam, svoje suštine, da mi je bilo krivo i shvatila sam da uvijek trebam ostati vjerna sebi - istaknula je Boban Pejić.
Matija Žulj, vlasnik tvrtke Agrivi koja posluje šest godina, istaknuo je kako je u jednom trenutku morao proći kompletnu promjenu biznis modela i plana.
- I od tada smo narasli puta 10. Ali ta transformacija je bila bolna, izgubili smo neke drage ljude koji se nisu mogli prilagođavati, puno energije u pronalaženju novih ljudi. Tada smo bili mlada kompanija, prosjek godina nam je bio 27, i danas smo kad nam je prosjek godina 33, ali smo počeli dovoditi dosta seniora koji nam mogu pomagati - istaknuo je dodavši kako ne može zamisliti nešto drugo što bi radije radio.
Tomislav Knezović, počeo je s proizvodnjom madraca i pokrenuo firmu, no napustio ju je i pokrenuo novu, Prostoria, koja se bavi izradom namještaja.
- U današnjem poslu ne zarađujem koliko sam zarađivao s madracima, izazovi i problemi su puno veći, ali moje zadovoljstvo je fenomenalnoo iz dana u dan već osam godina. Super se osjećam, uspješna je firma, koja raste - istaknuo je dodavši kako mu je iznimno bitno da cijela ekipa u firmi uživa u onome što rade.
Nikola Kapraljević, suvlasnik i član Uprave tvrtke Infinum, istaknuo je kako je on u biznisu koji je u manjem riziku od neupjeha.
- Imali smo promašaja na projektima, neki su bili više uspješni, neki manje, ali smo uspjeli. Ali mislim da je tu puno pomoglo što smo nas četvorica vlasnika dosta različiti i onda smo se vrlo kvalitetno nadopunjavali. Zanimljivo je da se nismo nikad u ovih 10-ak godina ozbiljno posvađali i to je super. Jer vrlo je teško raditi sam. Jedan od prvih uspjeha u života bio mi je kad je firma dovoljno ok počela raditi i kad nisam morao razmišljati kako ću platiti stanarinu i režije - poručio je.
Illan Mor, veleposlanik Izraela u Hrvatskoj, istaknuo je da je Izrael postao epicentar inovacija. Druge zemlje sada posjećuju Izrael da vide kako su to postigli. Zapravo, Izrael je, dodao je, startup nacija.
- Nema magične formule da se to postane. Ali mogu vam reći što je pomoglo Izraelu, zemlji s izvrsnim kreditnim rejtingom. Vojska, sveučilišta, zdravstvo, utjecaj javnog sektora...uspjeh na svim tim poljima učinio nas je uspješnom zemljom. Krenimo s vojskom. Izrael mladima kroz služenje vojnog roka omogućuje dostupnost visoke tehnologije koja nikom drugom u toj dobi nije dostupna. Zbog toga smo među najkreativnijima na svijetu i imamo najpoduzetničkiju klimu za mlade inovatore. Vojska nam omogućava bolju startnu poziciju za bavljenje poduzetništvom. Druga bitna stavka je ta što Izrael najviše na svijetu izdvaja, čak pet posto BDP-a u inovacije. Treća stvar je naša svijesnost važnosti obrazovanja i kvalitetnog učenja, potičemo znatiželju kod učenika i propitivanje svega oko sebe i to seže duboko u našu prošlost. Probitačnost je vrlina izraelskog gospodarstva. Moto nam je doslovno ako te izbace kroz vrata, probaj ući kroz prozor - pojasnio je veleposlanik.
Naglasio je i da im je zemlja siromašna prirodnim resursima i okružena je nacijama koje su neprijateljski nastrojene prema njima, te da su zato trebali ulagati u jedino što su imali - a to su ljudi.
- Nikad ne odustaj, budi otvoren za poslovnu suradnju s drugima, budi inovativan i razmišljaj unaprijed. To su ključne stvari za uspjeh zemlje - rekao je Mor.