Znanstvenici su jutros, u 9.00 sati po srednjeeuropskom vremenu, pokrenuli akcelerator čestica (LHC) tzv. Hadronski sudarač čestica. U 27 kilometara dug kružni tunel s vakuumskom cijevi koji se nalazi 100 metara ispod zemlje, ispod granica Švicarske i Francuske, ubacili su prve protone, zasad samo u jednom smjeru.
- Do 10.30 sati prvi snop protona koji smo pustili u akcelerator napravio je krug od 27 kilometara. Zapeo je nekoliko puta zbog smetnji u magnetskom polju stroja. Oduševljeni smo i zadovoljni - rekao je Daniel Denegri, hrvatski fizičar koji radi na projektu LHC.
Znanstvenici će tijekom dana pokušati stabilizirati taj roj protona, koji je tanji od vlasi dlake. U snop će ubacivati sve više protona i tako povećavati njegov intenzitet. Kada uspije napraviti bez smetnji veliki broj krugova, u akcelerator će pustiti sljedeći snop koji će ići u suprotnom smjeru. Nadaju se da će uspjeti uštimati njihovo kretanje i za sedam ili osam dana snopovi, koji se kreću brzinom svjetlosti, bi se po prvi puta trebali frontalno sudariti ispred četiri velika detektora.
- U LHC-u postoje senzori koji prate kretnje snopova. Za sada su fizičari jako optimistični - tvrdi Denegri.
Uređaj je sposoban proizvesti 600 milijuna sudara čestica svake sekunde. Računala će registrirati sve što se događa kod tih minijaturnih verzija iskonskih vatrenih kugli, a oko 10.000 znanstvenika širom svijeta će analizirati prikupljeni materijal. Riječ je o dosad najjačem ubrzivaču podatomskih čestica koji bi znanstvenicima trebao po prvi put omogućiti da u laboratorijskim uvjetima simuliraju uvjete koji su postojali nakon Velikog praska prije 13.7 miljardi godina. Sudarom protona trebao bi nastati "Higgsov bozon", ili kako ga nazivaju "Božja čestica". Ta se čestica pojavila neposredno nakon Velikog praska i ključna je za razumjevanje mase. Ovaj pokus smatra se najskupljim i najambicioznijim u povijesti znanosti, a stajao je 40 milijardi kuna. Neki smatraju da će LHC doživjeti neuspjeh, a neki pokušavaju zaustaviti ovaj projekt jer vjeruju da će se pri sudaru čestica stvoriti mnogo malih tzv. crnih rupa. Znanstvenici koji rade na eksperimentu tvrde da će crne rupe nestati čim budu stvorene i da nema bojazni za nestanak svijeta. Poznati britanski astrofizičar Stephen Hawking (60) okladio se u 500 kuna da CERN-ovi znanstvenici neće uspjeti pronaći "Božju česticu".
- Mislim da bi bilo uzbudljivije kada je ne bismo našli. To bi pokazalo da je nešto pogrešno, da moramo ponovo razmišljati. Kladim se da Higgs neće biti pronađen - rekao je Stephen Hawking.