Objavom rezultata međunarodnog TIMSS istraživanja među učenicima četvrtih i osmih razreda, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja najavio je i uvođenje nacionalnih ispita. O tom projektu razgovara se već neko vrijeme. Hrvatska je jedna od rijetkih država EU koja nema takvu vrstu ispita na nacionalnoj razini, a koje bi pokazalo objektivnu sliku znanja i postignuća naših učenika. Iako se neće raditi o klasičnoj "maloj maturi", Ivana Katavić, ravnateljica NCVVO-a, potvrdila nam je kako će se rezultati nacionalnih ispita moći koristiti kao kriterij za upis srednje. No neće biti glavni kriterij, kao što je državna matura za upis fakulteta.
- Europski projekt je raspisan, te će se u dogovoru s Ministarstvom znanosti i obrazovanja provesti pilot-ispitivanje u idućoj školskoj godini (2021./2022.). Trenutačno sređujemo zadnje detalje, no ono što mogu reći je da će se testirati materinski jezik, matematika te prirodoslovna pismenost. Navedene pismenosti su indikatori obrazovnog uspjeha neke zemlje, a koje je postavila EU. No najvažnije nam je napokon postići jasnu sliku o samom osnovnom obrazovnom sustavu jer nemamo podataka na nacionalnoj razini o uspješnosti učenika. Trenutačno svaki nastavnik ispite priprema prema osobnim standardima i ne možemo usporediti učenike i njihove dosege - kazala je Katavić za 24sata.
Nastavnik ne zna ocjenjuje li objektivno
Kako je istaknula, ispiti će se provoditi u petim i osmim razredima.
- Mogu biti jedan od dodatnih kriterija upisa u srednju, ali svaka srednja škola obvezna je postaviti svoje kriterije, kao i dosad. Legitimno ih je koristiti, ali neće biti kriterij koji obavezuje sve učenike. To nije ispit koji rezultira ocjenom, već će prvenstveno biti informacija cijelom sustavu, a nastavniku koliko on objektivno i pouzdano ocjenjuje učenika. Također, primarni cilj nacionalnih ispita je da roditelji, učitelji, lokalna zajednica i nositelji obrazovne politike dobiju informacije o napretku učenika. Problem je u tome što nemamo nikakve ujednačene kriterije za vrednovanje učenika. Nastavnicima trebaju jasne smjernice za vrednovanje. Nacionalni ispiti su ključni mehanizam u provođenju obrazovanja. U EU jedino Hrvatska, Grčka i dio Belgije ne provode sustavno ovakve testove - ističe ravnateljica NCVVO-a.
Na pitanje trebaju li se učenici bojati nacionalnih ispita, Ivana Katavić odgovara:
- Učenici se ne trebaju bojati nacionalnih ispita. Cilj je da učenik dobije povratnu informaciju o svome napretku. Mi od 2016. čvrsto držimo prosjek od 30% učenika ispod osnovne razine pismenosti na PISA testovima. Kad te ispodprosječne učenike osposobimo, podižemo razinu i onih najboljih. Osim toga, u Hrvatskoj se još primjenjuje industrijski sustav obrazovanja, djeca sjede jedna iza drugih u klupama. Nedostaje im suvremenog podučavanja i vještina za nova zanimanja, a na to ukazuje pismenost o kojoj govorimo. Poslodavci nemaju 'bazen' iz kojeg će uzeti dobre zaposlenike jer mladi čak ni sa završenim fakultetom nemaju očekivane vještine.