Fascinacija egipatskim piramidama već stoljećima ne jenjava, a tehnologija kojom su stari Egipćani transportirali i slagali blokove u prosjeku teške 2-3 tone i dalje ostaje misterij. Međutim, posljednje arheološko otkriće moglo bi dati odgovor na pitanje kako su prenosili i postavljali barem jedan dio kamenih blokova.
Prema riječima Mustafe Wazirija, glavnog tajnika Ministarstva za antikvitete u Egiptu, pronalazak rampe je vrlo važno otkriće jer je prvi dokaz koji pokazuje kako su se blokovi podizali i transportirali iz kamenoloma, piše Insider.
Iako još nije razjašnjeno kako su se blokovi podizali na bočne strane piramida, otkriće rampe moglo bi dati neke nove smjernice u razumijevanju same tehnike građenja.
U kamenolomu alabastera u Hatnubu, sjeverno od grada Luksora pronađena je 4.500 godina stara rampa za koju se vjeruje da su je Egipćani koristili za transport kamenih blokova iz kamenoloma na gradilište. Naime, iako je osnovni materijal u izgradnji piramida bio vapnenac, alabaster se koristio za popločavanje podova te izradu kipova i lijesova.
No sustav rampi za transport iskopanog alabastera, koji datira iz vladavine Kufua, 2. faraona 4. dinastije drevnoga Egipta, odnosno od 2589. pr. n.e. do 2566. pr. n.e., vjerojatno se koristio i za transport kamenih blokova iz drugih kamenoloma.
- Sustav se sastoji od centralne rampe i dva para stepeništa sa svake strane. U stepeništu su rupe koje su držale snažne drvene stupove. Graditelji su podizali blokove od alabastera na drvene kosine, a za povlačenje blokova služili su se sustavom užadi omotanih oko potpornja postavljenih kao kolotura koji im je omogućavao da pomiču masivne blokove po kosini od 20 stupnjeva ili više od toga - objasnio je Yannis Gourdon s francuskog Instituta za arheologiju.
Osim rampe, stručnjaci su pronašli stotinjak papirusa koji svjedoče o posjetima faraona u kamenolom alabastera u Hatnub, ali i kamnene nastambe za radnike kamenoloma.
- Pronašli smo četiri kamene ploče. Na jednoj od ploča prikazan je čovjek koji stoji, a na preostale tri su hijeroglifski zapisi koje nismo uspjeli odgonetnuti jer su u vrlo lošem stanju - pojasnio je arheolog Roland Enmarch sa Sveučilišta u Liverpoolu, koji je također sudjelovao u misiji.
- Tim za restauraciju radi na pronađenim hijefoglifskim zapisima, kao i na epigrafskim spomenicima na nastambama oko kamenoloma - dodao je.