Planet Mars dugo već intrigira ljudsku maštu i kulturu. Ovaj crveni planet redovito se nalazi u znanstveno-fantastičnim romanima i filmovima, a velika je meta i stvarnih svemirskih istraživanja čovječanstva.
Još 1938. godine je Orson Welles preplašio New York emitirajući svoju radio dramu o napadu Marsovaca koju su slušatelji doživjeli kao stvarnost.
Danas svijet već dobro poznaje Mars zahvaljujući NASA-inim misijama i roverima na površini 4. planeta od Sunca, a prve ljudske misije na Mars bi trebale krenuti za 20-ak godina.
Upravo su NASA-ine misije bile inspiracija piscu Andyju Weiru za roman Marsovac, koji je poslužio kao predložak za istoimeni film koji ove jeseni stiže u kina, u kojem glavnu ulogu igra Matt Damon. "Marsovac" spaja fiktivne i činjenične priče o Marsu i istraživanju tog planeta. U sljedećem pregledu donosimo koje su stvarne tehnologije 'korištene' u ovom znanstveno-fantastičnom filmu.
Stanište (Habitat)
U filmu astronaut Mark Watney puno vremena provodi u staništu - nastambi za ljude na Marsu. NASA, pak, testira upravo takve zgrade za život u teškim uvjetima u svom istraživačkom svemirskom centru Johnson na projektu HERA. HERA je samostalno stanište za život koje simulira uvjet ljudske nastambe u dalekom svemiru. Ljudi tamo borave po 14 dana, a uskoro se planira to produljiti na 60 dana. Prostor se koristi za treniranje misija na Međunarodnoj svemirskoj postaji. Prije nekoliko dana je šestero znanstvenika ušlo u NASA-ih najduži izolacijskih eksperiment dosad. Oni će u kupoli podno vulkana na Havajima provesti godinu dana.
Farma za uzgoj biljaka i povrća
Danas na ISS-u astronauti ne moraju sami uzgajati hranu jer dobivaju redovitu opskrbu sa Zemlje, no za dalje misije poput misije na površinu Marsa ljudi bi morali samostalno uzgajati hranu jer bi dostavi sa Zemlje trebalo i po 9 mjeseci. U filmu glavni lik uzgaja krumpir u svom staništu. Lani su pak astronauti na ISS-u uzgajali povrće za salatu.
Recikliranje vode
Na površini Marsa nema jezera, rijeka ni oceana pa bi ljudi trebali pronaći način da recikliraju vodu i stvaraju vlastite zalihe vode. U filmu posada broda ne baca niti kap vode, nego se sve tekućine recikliraju. Slično je i na ISS-u gdje se također čuva svaka kap vode pa i znoja. Korištena voda se filtrira i ponovno koristi za upotrebu. Jedan astronaut je to ovako opisao: "jučerašnja kava postaje sutrašnja kava". NASA stalno radi na poboljšanju tehnologije za obnovu vode.
Stvaranje kisika
Na Zemlji ne razmišljamo previše o kisiku, ali kisik će biti jedna od osnovnih briga za opstanak ljudske misije na Marsu. U Filmu Watney stvara zalihe kisika uz pomoć stroja "kisikogeneratora", sistema koji iskorištava CO2 iz marsovskog vozila. Na ISS-u koriste sustav za proizvodnju kisika koji koristi elektrolizu. Taj proces razdvaja molekule vode na atome kisika i vodika.
Marsovsko svemirsko odijelo
Površina Marsa nije nimalo naklonjena ljudima. Atmosfera je hladna, a zraka za disanje gotovo uopće nema. Astronauti će morati nositi svemirska odijela da bi preživjeli. Tako i u filmu astronaut ne izlazi iz staništa bez svemirskog odijela. NASA radi na novim prototipovima svemirskih odijela Z-2, a kombiniraju se složeni materijali i tkanine kako bi se stvorila najbolja ravnoteža izdržljivosti i fleksibilnosti.
Rover
Također, astronauti će na površini Marsa trebati koristiti specijalna vozila kako bi obišli šira područja. U filmu Watney često koristi svoje vozilo koje povremeno i modificira kako bi se spasio. U stvarnosti površinom Marsa već se kreću ljudska vozila bez posade, a NASA razvija nove generacije vozila.
Ionski pogon
I u filmu Marsovac i u stvarnosti spominje se i koristi motor s ionskim pogonom. Taj pogon stvara potisak s ubrzavanjem iona zahvaljujući elektrostatičkoj sili koja djeluje na plinove poput argona ili ksenona. Na ovakvim pogonima znanstvenici i inženjeri rade već desetljećima, a najpogodniji su za korištenje van atmosfere, dakle u svemirskim putovanjima.
Solarni paneli
Solarni paneli u filmu su važan izvor energije za preživljavanje. Na ISS-u su instalirana četiri repa solarnih panela koji generiraju od 84 do 120 kilovata struje, dovoljno za 40-ak kućanstava. ISS ne treba toliko energije, ali višak dobro dođe za smanjivanje rizika u slučaju da se neki panel ošteti. Sustav je vrlo siguran i učinkovit, a djeluje neprekidno još od prve posade 2000. godine.
RTG
Izvor električne energije na temelju radioizotopnog termoelektričnog generatora u filmu inspiriran je stvarnom tehnologijom. RTG koristi radioaktivne materijale poput plutonija za stvaranje struje uslijed zagrijavanja dok se plutonij raspada u neradioaktivne materijale. RTG se nazivaju 'svemirskim baterijama'. RTG na NASA-inom roveru Curiosity stvara oko 110 watta snage. U filmu RTG baterije zakopavaju daleko od staništa zbog opasnosti od zračenja, no u stvarnosti veća opasnost za čovjeka na Marsu je sam okoliš koji je prirodno radioaktivan zbog izloženosti radijaciji iz svemira. Za putovanje čovjeka na Mars bit će potrebni sustavi zaštite od zračenja.