Misteriozni nestanak  najrazvijenije civilizacije američkog kontinenta mogao bi se objasniti sušom. Drevne Maje jedini su Indijanci koji su razvili pismo te vrlo naprednu astronomiju, koja im je omogućavala da točno predvide položaj planeta i tisućljeće unaprijed. I odjednom, 500 godina prije Kolumba, broj se stanovništva drastično smanjio, a nekadašnji veliki gradovi zarasli su u prašumu. 

Ni jedno objašnjenje nije bilo dovoljno vjerodostojno. Najbolje su objašnjenje klimatske promjene. Prema najnovijim istraživanjima  meksičkog Istraživačkog centra na Yucatanu, tijekom 200 godina koje su obilježile propast Maja padaline su se drastično smanjile. Suša je ugrozila zalihe vode i prouzročila glad. Žedni i gladni Maje počeli su se buniti protiv vladajućih slojeva te uništavati građevine i polja. 

No i tijekom najveće suše količina oborina smanjila se samo između 25 i 40 posto. I druge civilizacije, primjerice kinesku, pogodile su takve katastrofe pa nisu propale. Meksički znanstvenici napominju kako su zbog smanjenja padalina počele izostajati ljetne oluje, ključne za normalno funkcioniranje ekološkog sustava.

Maje uopće nisu izumrli?

Zagonetka nestanka Maja u ezoterijskim krugovima pokušava se objasniti njihovim kontaktom s bićima iz drugih razina postojanja. Neki autori smatraju kako su Maje odletjele u svemir, a drugi pretpostavljaju da su otišli u neku nematerijalnu dimenziju.            

Sve je bliže 21. prosinca 2012., datum na koji prestaje sadašnji majanski kalendar. Prema vjerovanjima drevnih Maja cijela povijest čovječanstva podijeljena je na velika razdoblja koja određuju različita stanja Sunca. Trenutačno smo na kraju razdoblja petog Sunca i ulazimo u razdoblje šestog, u doba koje će donijeti drukčije uvjete života. 

Maje su smatrale da je cijeli svijet zapravo Sunčev san. Kako Sunce povremeno mijenja karakteristike, tako se mijenja i san u kojemu živimo. U općoj euforiji koja je nastala diljem svijeta počelo se prenositi i pogrešno tumačenje kako kraj kalendara znači i kraj svijeta. Za majansko “proročanstvo” počela su se pronalaziti i “znanstvena” objašnjenja - koja sa znanošću nemaju nikakve veze pa ipak možete bezbrižno planirati doček 2013. jer je smak svijeta odgođen do daljnjega. 

Crna rupa progutat će Zemlju

Inzistiranjem na povezivanju crne rupe, koja se nalazi u središtu Mliječnog puta, s uništavanjem našeg planeta ponovno se pokušava jednostrano tumačiti simbolika, osobito nakon što se svako malo otkrivaju novi dokazi kako je crna rupa usred naše galaksije golema. No čak će vam i astronom-amater reći kako je ta crna rupa predaleko da bi utjecala na naš planet.  

Sunce će podivljati

Sunce svakih 11 godina ima vrhunac aktivnosti te će se i on dogoditi 2012. godine. Sunčeve oluje bit će od 30 do 50 posto jače. No stručnjaci tvrde kako to nikako neće biti najsnažniji vrhunac. Također nikako nije moguće da erupcije na Suncu izazovu opće uništenje na našem planetu.

Magnetsko polje će se izokrenuti

Izokretanje Zemljinih magnetskih polova pojava je koju je vrlo teško znanstveno predvidjeti. Pretpostavlja se da su se polovi izokretali desetak tisuća puta, zadnji put prije 800.000 godina. Dosad nema dokaza koji bi povezali te promjene s masovnim izumiranjima i pojačanim utjecajem kozmičkih zraka. 

Nibiru će proći pokraj Zemlje

Već se dulje nagađa o tome kako postoji veliki planet lutalica koji u velikim vremenskim razdobljima posjećuje Sunčev sustav i u njemu izaziva kaos. Iako nitko ne opovrgava da je to i moguće, šanse da se ono pojavi upravo ove godine gotovo su jednake nuli - inače bi ga već primijetili.

Supernova će ozračiti Zemlju

U našoj neposrednoj blizini ne postoje zvijezde koje bi uskoro mogle postati supernovom i zapljusnuti nas štetnom radijacijom. Najbliži kandidat, veliki crveni div Betelgeuse, mogao bi eksplodirati tek za 1000 godina. Štoviše, u cijeloj galaksiji nema dovoljno velike i dovoljno stare zvijezde za supernovu. 

Zemljina os rotacije će se nagnuti

Nagibanje Zemljine osi nije promjena koja dolazi iz čista mira. Za razliku od Marsa, koji je proživio takvu havariju, Zemljina os rotacije vrlo je stabilna zahvaljujući gravitacijskom utjecaju našeg Mjeseca. Kako bi se promijenila os rotacije, naš bi planet trebalo pogoditi nebesko tijelo veličine Marsa. Takva su se tijela zadnji put u Sunčevu sustavu sudarala prije četiri milijarde godina. U sadašnja doba jednostavno više nije moguće da bilo koji planet “poludi” i udari u drugi. Čak ni asteroidi iz Kuiperova pojasa nisu dovoljno veliki.

Jupiter i Saturn remete gravitaciju

Zadnjih nekoliko desetaka godina već je više puta bio najavljen kraj svijeta kao posljedica poravnavanja planeta u Sunčevu sustavu, no ništa od toga nije se ostvarilo. Osim toga, ove godine na nebu neće biti nikakvih većih poravnavanja planeta. Možemo slobodno biti mirni, zasad nas ni prijeteće poravnanje neće dokrajčiti.

Sunce i Mliječni put će se poravnati

Svakih od 35 do 40 milijuna godina, kružeći oko središta galaksije, Sunce se poravna s galaktičkim ekvatorom. Drevnim je Majama to poravnanje imalo veliku simboličku važnost. No mistično značenje takva Sunčeva položaja nije vezano ni uz kakve katastrofe nego, prema majanskom vjerovanju, uz promjenu ljudske svjesnosti.

Asteroid će udariti u Zemlju

Asteroid Apophis, koji je najveća prijetnja našem planetu, proći će pokraj nas 2029., a ne ove godine. Čak i kad bude najbliži Zemlji, vrijedni su znanstvenici izračunali kako su njegove šanse da nas pogodi 1:250.000. Šanse da se iznenada pojavi neki komet ili asteroid koji će udariti u Zemlju uvijek postoje, no ova godina prema tome nije baš nimalo različita od ostalih.